Tuesday, November 17, 2009

RAMOS HORTA; ITA HADOMI MALU BA

Dili-Timor Leste / CJITL Flash, 18 Novembru 2009

Prezidente Republika, Jose Ramos Horta husu ba povu Timor Leste tomak atu hadomi malu no simu malu iha Loron Toleransia Internasional ne’ebe monu iha Segunda semana ne’e (16/11).

Loron Toleransia Internasional ne’ebe proklama tiha ona husi Assembleia - Jeral Nosoes Unidas iha tinan 1993 no konhesidu iha mundu tomak hahu iha tinan 1995.
“Loron Toleransia Internasional, Oportunidade ida atu fo hanoin liu-liu ba joven sira, mane no feto sira”, dehan eis ativista timor leste liu husi komunikadu imprensa, Segunda semana ne’e.

Liu husi komunikadu ne’e Horta esplika katak Timor-Leste mos tenki selebra no halo tuir buat foun ba kontrusaun nasaun pasifika ida ne’ebe demokratika no prosperiedade. Tanba aktu hirak ne’e bele halakon violensia no halakon marjinalizasaun hodi fo importansia ne’ebe boot ba kiak no fo espasu ba jerasaun ida.

“Se mak terus ba violensia, no hetan marjinalizasaun no kiak durante tinan ba tinan, ohin bele sai nudar ezemplu ba toleransia pas nian no vontade no ben estar nian” tuir komunikadu ne’e.
Timor-Leste sei sai bo’ot no diak liu sekarik ita hatene harmoniza no integra iha sosiedade hanesan iha alin feton no maun sira. Iha mundu persiza fo tulun ba malu, hahalok ne’e lori husi ita nia moris loron-loron, no ita nia fiar no kultura nudar portador ba ispiritu no motivasaun.(*,dsc,cjitl)
Continue Reading...

Thursday, November 5, 2009

FETO MORIS HUSI LUTA IDA HAMUTUK HO MANE NO SEI KONTINUA NAFATIN BA OIN

Aldei Mota Ikun Liquica-Timor Leste, 3 Novembru 2009/ Rede Feto Timor Leste

Loron feto Timor Leste ne’ebe monu iha dia 3 Novembru sai hanesan loron istoriku ida ba nasaun Timor Leste liu-liu ba feto maluk sira. Iha loron ida ne’e, feto hatudu duni sira nia dignidade no forsa atu bele hamrik hanesan mane sira maski iha funu laran. Sira fo aten brani fo sira nia vida atu bele harii no defende nasaun para futuru jerasaun bele goza liberdade no halao dezenvolvimentu iha rai kiik ida ne’e. Maski hetan limitasaun barak, feto ho laran luan simu ona responsibilidade hanesan mane sira iha area hotu-hotu. Iha politika, feto barak komesa hatudu sira nia matenek no responsibilidade atu bele lori nasaun ida ne’e ba dezenvonvimentu iha igualdade nia laran. Feto barak mos partisipa ativu atu dezenvolve nasaun ida ne’e liu husi programa governo nia. Iha area agrikultura no ekonomiku, feto sai hanesan parte importante ida atu bele fornese hahan ba populasaun. Feto barak mos involve iha negosiu maski maoria iha nivel kiik. Durante luta ba libertasaun feto bele kaer kilat hanesan mane no agora feto bele mos kaer posisaun xave iha area hotu hotu atu bele lori nasaun Timor Leste ba oin.

Rede Feto hanesan organizasaun sumbrinha ba organizasaun feto 18 fo ona valoriza aas liu ba loron ida ne’e. Tinan–tinan hahu husi 2005, Rede Feto organiza sira nia membru tomak atu bele selebra loron konsagra ida ne’e ho objetivu atu bele refleta fila fali feto nia luta iha tempo pasadu no uza espiritu ida ne’e atu bele kombate problema ne’ebe feto maluk sira infrenta. Ohin laos tempu luta liu husi forsa armada maibe ohin hanesan tempu ba ita atu bele luta husi feto nia problema hanesan disigualdade, diskriminasaun no violensia liu husi asaun konkritu. Ba komemorasaun Loron Feto Timor Leste ba dala lima iha tinan 2009, Rede Feto organiza nia membru atu bele komemora loron ida ne’e ho tema “Feto Mane Serbisu Hamutuk ba Dezenvolvimentu Nasional”. Ho apoio husi Gabinete Premeiru Ministru - Assesoria Para a Sosiedade Sivil, Rede Feto organiza selebrasaun ida ne’e iha Aldeia Mota Ikun, Suku Mota Ulun, Sub distritu Bazartete – Liquisa no konvida ulun boot sira hodi bele partisipa hamutuk ho populasaun refere.

Aldeia Mota Ikun, suku Mota Ulun hanesan aldeia ida ho total populasaun besik ema nain 600. Maski populasaun sira hela besik estrada internasional Timor Leste – Indonesia maibe la garante sira nia livre husi problema. Durante tinan barak sira hahu husi tempu Indonesia, populasaun iha Aldeia Mota Ikun infrenta problema bee mos. Laos populasaun sira la bele hetan be’e, bee posu ne’e barak maibe bainhira sira hemu sira la hemu be’e mos maibe tasi be’en, hanesan populasaun iha ne’eba esplika.

“Iha area oan ida ne’e susar atu bele hetan be’e mos, ami dehan hanesan ne’e laos tamba be’e iha ne’e laiha, be’e ne’e barak, be’e posu ne’e barak teb-tebes, mas ita la hemu fali be’e mos maibe tasi be’en. Iha uma oin sempre iha be’e posu maibe ita la hemu be’e ida maibe be’e tasi, ami presiza liu maka mak ne’e deit be’e mos,” haktuir populasaun Aldeia Mota Ikun.

Kondisaun ida ne’e mos fo impaktu ba populasaun nia ekonomia tamba sira la bele uza sira nia rai hodi produz hahan no buka moris husi area agrikultura. Populasaun iha ne’eba mos susar atu bele hetan osan ba sustenta sira nia familia. Labarik barak la bele kontinua sira nia edukasaun tamba inan aman la iha osan para esforsa labarik sira ba eskola nafatin.

“Ami nia moris loron-loron hanesan deit, hanesan ami feto ami esforsa an ke’e hotu fatuk para hodi bele han no trata ami nia oan ba eskola, para ami nia oan sai husi eskola ne’e barak tamba la iha esforsa osan para dudu sira sai matenek

ba labarik sira atu bele matenek mos,” haktuir populasaun husi Aldeia Mota ikun.

Haree ba kondisaun ida ne’e, Rede Feto hamutuk Asosiasaun Mane Kontra Violensia (AMKV) organiza diskusaun ida entre populasaun Suku Mota Ulun ho Ministeriu Saude no Governo Lokal para bele loke klean liu-tan problema iha suku refere no buka solusaun ba problema ne’ebe suku refere infrenta. Diskusaun ne’ebe halao iha dia 3 fulan-Novembru ne’e hetan partisipasaun husi komunidade Suku Mota Ulun, Administrador Distrital Liquica, representante Xefe Suku, direitor Saude Distritu Liquica, organizasaun lokal no nasional, representante husi NAGAAD-Somaliland nomos membrus husi Rede Feto. Iha loron istoriku ida ne’e, Senhora Madalena Hanjam nudar Vice Ministra Saude mos fo nia tempu atu bele hasoru no kolia ho komunidade iha fatin refere hamutuk ho nia equipa tomak.

Iha seremonia ne’e, komisaun organizadora hatoo istoria kona-ba Maria Tapo depois loke abertura husi representante Xefe Suku Mota Ulun. Maski loron manas, partisipante maizumenus besik atus ida kontinua nafatin rona liafuan husi ulun boot sira. Senhora Yasinta Lujina nudar Direitora Rede Feto husu ba komunidade ne’ebe ohin loon mai iha fatin diskusaun bele habelar informasaun ba maluk sira seluk.

Nia mos haforsa liu-tan objetivu halao diskusaun iha aldeia Mota Ikun no esplika klean liu-tan kona-ba loron 3 Novembru no luta feto nian.

“Ohin loron ami hakarak mai too iha ne’e hamutuk ho komunidade iha suku Mota Ulun atu bele haree hamutuk ita nia kondisaun. Oinsa ami bele ajuda fasilita ho nain ulun sira iha ita nia governo, atu sira bele mos mai iha ne’e kolia direitamente ho ita boot sira no ita boot sira bele hatoo direitamente saida maka ita boot sente relasiona ho kondisaun moris nian. Situasaun hanesan ne’e laos akontese iha ne’e maibe mos akontese iha fatin seluk, ba kondisaun ida ne’e ami la bele halo buat barak maibe ho kolaborasaun ho komunidade iha ne’e hamutuk ho ita nia governo bele ajuda halo buat ruma ba ita nia povo sira,” dehan direitora Rede Feto durante hatoo liafuan ba komunidade sira.

Iha fatin seluk, Lionel Martin nudar Administrador Distrital Liquica mos haksolok ba atividade ida ne’e tamba organizasaun feto bele selebra loron 3 Novembru iha Distritu Liquica. Nia nudar Sekretaris Zona Bobobaro iha tempu luta mos hatoo istoria badak ida kona-ba Maria Tapo.

“Ami haksolok kontente teb-tebes tamba realmente organizasaun feto bele halibur an ita hotu iha fatin ida ne’e atu hodi selebra loron boot loron 3 Novembru, loron feto nasional ba Timor Leste. Foin dadaun ita rona mos istoria kona-ba Maria Tapo, loos duni tamba iha tempu ne’eba hau hanesan Sekretaris Zona Bobonaro no Maria Tapo mate duni iha zona ami nia laran. Ohin loron, nia naran temi iha istoria sempre fo moris no fo koragem ba feto atu bele organiza an nafatin hodi defende nafatin nasaun ida ne’e i dignidade feto ninian katak feto moris husi luta ida hamutuk ho mane too oras ne’e dadaun no sei kontinua nafatin ba oin,” esplika nia.

Iha sesaun ikus, partispante sira rona deskursu husi Vise Ministra Saude Madalena Hanjam relasaun ho komemorasaun loron feto Timor no kondisaun saude populasaun nia. Nia esplika katak komunidade la bele hein estadu hodi fakar osan mai sira maibe sira tenke halo, kuda rai ne’ebe iha ho ubas no kuda buat hotu-hotu. Feto tenke habokur rai depois husi rai fornese fali ba feto sira maibe feto la bele mesak, feto no mane tenke serbisu hamutuk. Iha sorin seluk, Vise Ministra mos esplika kona-ba programa Ministeriu Saude nian.

“Governo nia responsibilidade sei tuir ministeriu ida ida atu monta sira nia sistema. Ami nia Ministeriu Saude iha ospital boot ida, ita bele liga ho nasaun sira seluk, ita bele liga ho ospital iha distritu, ita iha tan ona Health Post, loke SISCA, no iha tan kareta klinika mobile ne’ebe sei tau iha distritu ida-ida. Kareta ne’e bele ajuda inan isin rua sira hahoris iha laran, bele mos too uma, ami hola tan kuda,” esplika Vise Ministra.

Nia mos hatutan katak agora governu iha Pakote Referendum. Ba pakote ida ne’e, Miniteriu Saude tau pakote atus ida (100) para atu dada be’e ba Sentru Saude sira. Nia mos esplika katak feto agora nia funu maka funu ba atu dezenvolve. Governo Timor Leste tau ona liafuan dehan adeus konflitu benvindu dezenvolvimentu. Bainhira atu remata ninia deskursu, Vize Ministra Madalena Hanjam mos esplika katak feto tenke hetan aopio husi sira nia familia atu bele forte liu-tan.

“Kuandu feto maka forte duni, ita bele dehan ne’e feto agora ne’e jender duni mas tenke iha dukungan (apoio) husi familia, maka bele halo feto no mane sai forte. Hau haluha atu hatoo fali ita nia hakarak ba Konselhu Ministru no ministru hotu hotu,” esplika nia.

Selebrasaun ida ne’e taka ho liafuan husi representante Xefe Suku nian no vizita ba komunidade iha aldeia Mota Ikun.(ICP)***

Continue Reading...

Tuesday, November 3, 2009

FETO TENKE BRANI NAFATIN

Dili, Timor Leste / Timor Post 4 Nov 2009

Relasiona ho Loron Nasional ba Feto Timor Leste sira nian ne’ebe monu iha dia 3 Novembru, deputada iha Parlamentu Nasional fo parabens no husu feto sira iha rai ida ne’e atu hamrik metin no brani hodi fo sira nia kontribuisaun ba dezenvolvimentu nasional.

Sira mos dehan loron nasional ne’e mos sai hanesan loron refleksaun ida ba feto sira hodi hanoin kontribuisaun ne’ebe maka feto sira fo ba rai ida ne’e.

Xefe Bankada Fretelin, Aniceto Guterres hateten loron horisehik hanesan loron espesial ida ba feto TL hodi hanoin fila ba saudoso feto Timor ne’ebe fo kontribuisaun maka’as ba rai ida ne’e.

“Loron 3 Novembru hanesan loron sepesial ida ba inan-feto Timor Leste hodi hanoin fila ba Saudoso Maria Tapo nia mate, ne’ebe fo kontribuisaun maka’as ba luta naruk rai doben ida ne’e,” dehan Aniceto iha uma fukun Parlamentu Nasional.

“Loron espesial atu ita hanoin fila fali kontribuisaun ne’ebe maka feto Timor Leste luta ba rai ida ne’e, ne’ebe hari nanis ona iha 1975 husi Comite Central Fretelin no Organizasaun Popular Mulher de Timor (OPMT),” dehan tan Aniceto.

Tuir nia katak feto hanesan perseiru ba dezenvolvimentu iha direitu hanesan mane hodi fo dedikasaun no kontribuisaun ba dezenvolvimentu rai ida ne’e. Tamba nia hateten feto sira tenki kontinua hamrik metin hodi involve diak liu-tan iha prosesu dezenvolvimentu nasional.

“Komemorasaun ida ne’e hanesan fanu feto Timor atu hamrik metin liu-tan no organiza diak liu-tan hodi fo kontribuisaun ba rai ida ne’e maske feto maluk iha area rurais sei moris iha mukit no kiak nia laran maibe sira (Fretelin) sei hamrik fo aspirasaun liu-husi sira nia bankada iha Parlamentu Nasional, “ dehan nia.

Entertantu Xefe Bankada Kota Dr. Manuel Tilman fo hanoin katak ho loron nasional ba feto Timor Leste, nia parte husu atu la bele lori feto nia naran sai projeitu deit maibe tenki tau mos atensaun ba feto sira iha area rurais.

“Hau hanoin loron ida ne’e loron espesial ba feto Timor Leste maibe ho loron hanesan ne’e tenki hanoin mos feto sira ne’ebe moris iha area rurais ne’ebe la bele hodi foti feto nia naran hodi halo projeitu deit, “ dehan deputadu Manuel Tilman.

Maibe nia mos la haluha ho komemorasaun horisehik ne’e nia fo nia parabens ba feto hotu-hotu iha Timor Leste atu bele iha esperansa nafatin hodi fo kontribuisaun ba rai ida ne’e.

“Ho loron ida ne’e mos hau la haluha fo hau nia parabens ba inan feto sira iha area rurais sira nomos ita Timor oan hotu hodi hanoin fali ita nia saudozo feto sira ne’ebe mate ona i feto sira ne’ebe agora fo nafatin sira nia kontribuisaun ba rai ida ne’e,” dehan nia. (TP 4 Nov 2009/Ono)***

Continue Reading...

PREZIDENTE JOSE RAMOS HORTA FO HOMENAJEM BA LUTA FETO TIMOR LESTE

Dili-Timor Leste/Timor Post 4 Novembru 2009,

Prezidente Republika Jose Ramos Horta fo homenajem ba luta ne’ebe feto Timor Leste sira halao durante tempu naruk nia laran hahu husi tempu resistensia hasoru okupasuan Indonesia mai too agora hodi fo sira nia kontribuisaun ba enterese nasaun nian.

Horta dehan tamba hakarak fo kontribuisaun maka’as ba luta ba independensia, feto barak maka tenki mate no simu violasaun oin-oin.

“Hau nia homenajem ba feto Timor-Leste liu-liu ba feto sira ne’ebe fo kontribuisaun maka’s tebes ba ita nia luta, sira barak mate, simu violasaun oin-oin no tortura. Maibe to’o ohin loron feto Timor-Leste sei forte nafatin,” informa Prezidente Horta ba jurnalista sira tersa (03/11) iha Aeroporto International Nikolau Lobato, Dili hafoin fila husi vizita ba Republika Korea.

PR Horta dehan politika nasional tenki kontinua fo oputunidade ba feto sira atu nune’e sira mos bele partisipa maximu iha prosesu dezenvolvimentu nasaun nian maske durante ne’e feto sira iha opurtunidade barak hoi fo kontribuisaun.

Nia hateten partisipasaun feto sira iha prosesu dezenvolvimentu liu-liu iha areia legislativu no ezekutivu, Timor-Leste iha valor diak uitoan ho nasaun sira seluk.

Xefe Estadu informa katak durante nia halo vizita iha Korea, nia informa ba estadu iha ne’eba katak numeru feto sira iha Timor-Leste ne’ebe maka partisipa iha governu, parlamentu no judisiario nia kuaze too porsentu 30.

“Hafoin fila-fali ba kotuk hatudu katak ita konsege halo duni balansu ida liu husi matenek ne’ebe iha ita bele manan fatin poder legislativu, ezekutivu no judisiariu hatudu influensia maka’as. Maibe enforsu tenki halao liu-tan atu labarik feto sira bele iha opurtunidade hanesan mane hodi ontinua ba eskola. Tamba dala barak kuandu iha opurtunidade sempre fo liu ba mane duke feto,” dehan nia.

Entertantu iha fatin ketak, Prezidente da Republika Jose Ramos Horta deklara katak feto tenki partisipa maka’as iha Eleisaun Municipiu ne’ebe maka sei realiza iha tinan oin mai hodi nune’e bele okupa orgaun municipiu.

Horta hateten katak iha Eleisaun Municipiu pelomenus iha 30% feto mak involve iha orgaun municipiu.

“Tamba feto hatudu sira nia kualidade serbisu, sira nia sensibilidade no sakrifisiu,” deklara Xefe Estadu ne’e iha ninia deskursu bainhira partisipa iha seremonia Loron Nasional ba Feto iha Palacio Governo horisehik.

Baseia ba esperiensia ne’ebe iha, PR Horta dehan hahu husi tinan 1975, mane sira mak halo politika. Tan ne’e iha ukun an ida ne’e hotu-hotu tenke enforsu an hodi fo apoio ba feto atu partisipa maka’as liu-tan iha vida politika.

“Ita tenke halo esforsu para hare’e oinsa feto sira partisipa liu-tan iha nivel municipiu, nasional, iha parlamentu, governu para ho mane kontribui ba halo dezenvolvimentu, hametin dame estabilidade iha nasaun laran,” espera nia.

Nia dehan katak, iha Eleisaun Xefe Suku foin lalais ne’e, husi total suku 400 resin, feto 10 deit maka sai Xefe Suku.

“Diak liu uitoan eleisaun (suku) uluk, maibe ita hare’e Suku 400 resin, feto (sai Xefe Suku) 10 deit,” deklara Horta.

Maske nune’e, Horta dehan katak Timor Leste presiza orguilu tamba bainhira kompara ho rai bar-barak iha mundu, partisipasaun feto iha Timor-Leste iha governo no parlamentu diak liu.

Ida ne’e, nia hatutan, bo’ot liu iha Uniaun Europeia ne’ebe media 28%, klaru iha Norwegia, Swuesia media maka 40%-50% feto iha parlamentu laran maibe media Europeia tomak la to’o 28%, media iha Timor besik 30%,” deha nia.

Horta dehan, bainhira feto la partisipa iha prosesu lejislativu, halo lei no aprova orsamentu jeral estadu, signifika la iha progresu.

“Bainhira feto mos iha poder ezekutivu, ne’e progresu bo’ot ida,” dehan Xefe Estadu ne’e.

Iha opurtunidade ne’e, PR Horta agradese mos ba feto sira ne’ebe maka safrifika sira nia vida tomak iha tempu resistensia.

“Hanesan Rosa Muki Bonaparte, sira ne’ebe partisipa iha resistensia, ita hotu hanoin sira, hakruk ba sira nia sakrifisiu, terus no kontribuisuan. Parabens no respeitu ba feto Timor-Leste tomak, “ katak Horta.

Iha fatin hanesan, Premeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao haktuir hotu-hotu tenki hakruk ba feto sira ne’ebe maka fo kontribuisaun maka’as iha tempu resistensia. Hafoin tinan 10 PM hatutan, sofrimentu ne’ebe povu hetan sai fali hanesan trauma bo’ot ba sosiedade hodi halakon dever atu fo onra ba sira ne’ebe fo ninia vida ba futuru.

“Sira (heroi) liu-tiha ona, ita sei hakruk nafatin ba sira, sei onra sira nia sakrifisiu hodi onra mos partisipasaun feto hotu-hotu ne’ebe sei moris,” tenik Xanana. ***

Continue Reading...

Friday, October 30, 2009

Feto Mane Serbisu Hamutuk Ba Dezenvolvimentu Nasional

Dili - Timor Leste/31 Outobru 2009/Rede Feto Timor Leste

Loron 3 Novembru, hanesan loron ida importante ba feto Timor Leste tamba iha loron ida ne’e feto hatudu sira nia kbi’it atu bele lori responsibilidade ba depende nasaun hanesan mane funu nain sira. Iha loron ida ne’e, Saudoso Maria Tapo maski hanesan feto analfabetu ida ho aten brani tiru malu hasoru invazor Indonesia no ikus mate iha linha de fogo. Nia hanesan primeira figura exemplar hodi fo’an ba funu libertasaun nasional no fo influensa ba feto sira seluk atu funu nafatin no la rende ba inimigu sira. Iha tinan 1977 Diresaun Comite Central Fretelin (CCF) desidi loron 3 Novembru sai nudar Loron Nasional Feto nian.

Hafoin hetan independensia, iha fulan Marsu 2005, Parlamentu Nasional Timor Leste ofisialmente aprova Lei.17/I/3/2005 nudar Loron Nasional Feto nian ne’ebe rekomenda husi organizasaun feto OPMT liu husi Segundu Kongresu Nasional Feto Timor Leste iha fulan Junhu 2004 hodi rekonese no valoriza kontribuisaun feto Timor Leste iha luta ba ukun rasik-an.Komesa tinan 2005, feto Timor tomak halao komemorasaun liu husi atividade oin-oin.

Ba tinan 2009, Rede Feto hanesan organizasaun sumbrinha ba organizasaun feto 18 serbisu hamutuk ho Assesoria Para a Sosiedade Sivil halao sorumutu ho populasaun iha rural atu bele komemorasaun Loron Feto ida ne’e. Atividade ida ne’e konsentra iha Aldeia Mota Ikun, Suku Mota Ulun, Distritu Liquisa ho tema “Feto Mane Serbisu Hamutuk Ba dezenvolvimentu Nasional”. Iha loron diak ida ne’e, Rede Feto fo opurtunidade ba populasaun iha Aldeia Mota Ikun atu bele hato’o sira nia problema ba Ulun Boot nasaun nian atu sira bele tau matan ba kondisaun populasaun iha ne’eba. Aldeia Mota Ikun hanesan aldeia isoladu tebes iha Distritu Liquica tamba la iha asesu ba ne’e mos. Populasaun usa deit be’e masin hodi hemu, tein no haris no fo impaktu ba sira nia saude. Sira nia ekonomia mos depende deit ba atividade hanesan kehe fatuk, tein masin no buka ai maran hodi fa’an

Kondisaun iha Aldeia Mota Ikun hanesan ezemplu ida husi kondisaun moris feto iha area rural. Kondisaun ida ne’e hanesan problema feto Timor hotu-hotu tamba ne’e feto Timor Leste tenke luta nafatin hanesan uluk Saudoso Maria Tapo no feto maluk sira seluk hatudu mai ita. Tamba liu luta ida ne’e ita bele goza ita nia independensia. Agora feto Timor tenke kontinua nafatin sira nia luta. Liberta feto Timor husi problema saida deit maka sira infrenta iha sira nia moris, lori igualdade no liberta feto husi diskriminasaun nomos violensia hotu-hotu.

Agora, Mai ita uza loron konsagra ida ne’e atu bele refleta fila-fali luta feto nian iha tempu pasadu no uza ida ne’e sai hanesan ai-kla’ak ida atu bele halakon disigualdade no diskriminasaun iha ita nia moris. Mai ita hamutuk, feto ka mane partisipa atu bele kontribui diak liu-tan ba dezenvolvimentu nasional. Dala ida tan, Rede Feto hato’o parabens ba feto Timor Leste ba Komemorasaun Loron 3 Novembru ba Dala Lima.

A luta kontinua.***

Continue Reading...

LABELE FIAR RUMORIS FORMA COMISAUN INDEPENDENTI HODI HALAO INVESTIGASAUN CLEAN RELASIONA HO LIDERANSA VICE MINISTRA SAUDE NIAN

Dili-Timor Leste/ 31 Outobru 2009 /

Hakerek nain Mario de Araujo ( Fundador no board Asosiasaun Mane Kontra Violencia / AMKV)

Iha sema rua nee nia laran iha media eletronik no media cetak, nakonu ho protesta kontra vice ministra departamentu saude senhora Madalena Hanjam relasiona ho nia lideransa iha minesteru saude. Tuir hau nia obserbasaun iha media no rona hosi ibun ba ibun maisemenus Asosiasaun Impremeiru halo protesta ba isu 2 “ ida sira dehan katak senhora vice ministra hasae nia staff hosi servisu fatin, ida fali dehan senhora vice ministra duni Padre Monteiru nebe baixa iha Ospital Gidu Valadares.

Nutisia hirak nee los kalae?

Rumoris dehan senhora vice ministra duni Padre nee halo sidadaun sira hakfodak to balun dehan “se senhora vice ministra duni fali padre nee senhora vice la hatene governu AMP nia politika” balun dehan “sai lideransa nee nia konsekwensi mak hanesan nee ona” balun dehan “senhora vice la duni tok padre ida, mais iha tempu neba senhora vice ministra buka duni fatin ba sekretariu Estadu Promosaun Igualdade nebe hetan aksidente iha Viqueque par hodi deskansa atu halao taratamentu ba sekretariu stadu nia saude. iha tempu hanesan Padre Monteiru mos baixa iha salao VIP. Senhora vice husu deit, sese deit maka baisa iha salao VIP nee, iha staff ospital balun dehan salao VIP nakonu enatun senhora vice lao dadaun hodi buka fatin seluk, senhora vice ministra rasik la hare padre Monteiru ida”

Iha parte seluk hau rona mos katak “ sira nebe maka halo statmen hirak nee balun iha sentimentu personal ho vice ministra, no balun dehan karik dendam masa lalu karik, balun tan dehan kal entre sira nebe halao statmen nee pasti balun atu candidatu an fali ba vice ministra karik, tan balun hare iha televisaun, sira nebe maka halao statmen nee mesak mane deit sira dehan “ biasalah mane sira hakarak sira mak domina iha posisaun boot iha Timor laran nee nemak mane hirak nee protesta makaslos” balun dehan ita ema sempre buka hare mak ema nia salah deit la husu durante tinan rua nia laran nee vice ministra halo saida maka suksesu iha ministeru saude nia laran, hau fiar vice ministra fo kontribuisaun nebe positive ba ministeru saude karik”

Dala barak ita rona deit rumoris mos ita fiar ona, ita la ba husu no buka tuir atu hatene klean liu konaba rumoris nee, realidade hatudu rona deit rumoris dehan Sunami sae ema halae sae foho hotu, karik ida nee mak akontese ba iha senhora vice ministra Madalena Hanjam.

Bainhira hau rona rumoris hirak nee hau mos visita ba too ministeru saude hodi husu informasaun balun konaba los ka senhora vice hasae staff iha ministeru laran, mais realidade iha neba senhora vice la hasai staff ida, mais muda fatin no posisaun nee akonetese duni.

Relasiona ho estatmentu hirak nee, senhor Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmao mos fo nia intervensaun politika iha media hotu katak “ hau seidauk bele hasai hau nia membru gobernu nee, hau sei hein ministru mai mak ami tur hamutuk hodi responde ba protesta hirak nee”

Perspektiva diferente hosi ema idak-idak nee normal, mais buat balun la normal ne mak hanesan membru Asosiasaun balun dehan “ diak liu senhora vice ministra resigna an deit ona” statmen ida nee hanesan urgenti liu tan seidauk iha komisaun independenti ida maka halao imvsetigasaun konaba rumorisne, no laiha vitima ida mak hato keixa ba iha tribunal, PDHJ no mos departamentu Inspektora Jeral. Diak liu forma komisaun independenti rumah nebe representa orgaun hosi Gobernu, PDHJ,Parlamentu, Igreija no NGO hodi halo investigasaun ba rumoris hirak nee.

Ita hotu hakarak para ita nia lideransa hotu iha Timor Laran nee liu-liu sira nebe maka tur iha gobernu atu hatudu lideransa nebe maka diak, hanesan hakbit sira nebe maka inkapasidade, tau intrese publiku nian iha oin no individu nian iha kotuk, respeitu ema nia dignidade , halakon korupsaun, kolusaun no nepotismu iha instituisaun hotu.***

Continue Reading...

Thursday, October 29, 2009

LORON FETO TIMOR LESTE, 3 NOVEMBRU 2009

Dili-Timor Leste/ Rede Feto Timor Leste

Luta ba Libertasaun Nasional Timor-Leste hahú kedas husi tempo Avo no Beiala sira. Iha luta naruk ida ne’e, povo Timor-Leste tenke moris iha violensia nia laran, fakar ran ba funu sira halo kontra inimigu sira no lakon sira nia vida. Ikus mai, ita hetan ita nia liberdade no moris hanesan nasaun ida iha mundu ida ne’e.

Bainhira luta ba libertasaun nasional organiza, timor oan rihun ba rihun partisipa iha movimentu oin-oin inklui liuhusi frente armada Falintil. Sira fo sira nia vida tomak atu bele liberta sira nia rai husi invazor Indonesia maski sira hatene sira iha limitasaun. Maski papel feto iha luta libertasaun ladun ita haree no dalabarak ita haluha maibe feto sira mos fo konribuisaun maka’as iha parte tolu mak hanesan Frente Armada, Frente Clandestina no Frente Diplomátika. Iha Frente Armadas, feto maluk sira ho laran brani mos involve iha funu laran, kaer kilat hamutuk ho mane funu nain sira. Hanesan funu nain sira mos brani mate ba depende sira nia rai hanesan Saudosa Maria Tapo husi Suku Tapo-Distritu Bobonaro. Maski nia feto analfabeta ida nia la tauk hasoru inimigu Indonesia, entrega nia vida iha linha fronteira.

Loron 3 Novembru, hanesan loron ida importante ba feto maluk sira tamba iha loron ida ne’e hatudu feto mos iha kbi’it atu bele lori responsibilidade ba depende nasaun Timor Leste, kaer kilat no tiru malu hanesan mane funu nain sira. Saudoso Maria Tapo maski hanesan feto analfabetu ho aten brani tiru malu hasoru invazor Indonesia no mate iha linha de fogo. Nia hanesan primeira figura exemplar hodi fo’an ba funu libertasaun nasional no fo influensa ba feto sira seluk atu funu nafatin no la rende ba inimigu. Ba akontesementu historiku ida ne’e iha tinan 1977 Diresaun CCF desidi loron 3 Novembru sai nudar Loron Nasional Feto Timor Leste.

Hafoin liberta tiha, iha fulan Marsu 2005, Parlamentu Nasional ofisialmente aprova Lei.17/I/3/2005 nudar Loron Nasional Feto Timor Leste nebe rekomenda husi OPMT liu husi Segundu Kongresu Nasional Feto TL iha fulan Junhu 2004 ba estadu Timor Leste hodi rekonese no valoriza kontribuisaun feto TL iha luta ba ukun rasik an.

Ohin, hanesan tempo resistensia, feto barak involve iha dezenvolvimentu nasaun ida ne’e iha area oin-oin. Feto involve maka’as iha area politiku hodi bele halo mudansa ba feto nia kondisaun liu desisaun politika nian. Feto barak mos tama ona iha estrutra partido politiku nian no bainhira sira eleitu nudar deputada, feto sira bele hola desisaun politika liu husi Parlamentu Nasional liu-liu ba interese feto nian. Iha Governo Timor Leste rasik, feto barak mos involve iha parte hotu hotu husi posisaun nivel kraik too posisaun nivel a’as hanesan Ministra. Iha parte ekonomia, feto empresaria sira mos hatudu sira nia kbi’it atu bele maneja setor ekonomiku no sai empresaria diak ida. Feto mos iha kbi’it atu bele partisipa ba depende nasaun ida ne’e liu husi instituisaun FFDTL no PNTL. Husi feto hirak ne’e hatudu mai ita feto nia kapasidade forte la halimar atu bele halao programa no desizaun ba interese nasional nian. Sira nia kbi’it la lakon husi mane sira.

Maski situasaun agora diferensa ho situasaun iha tempo portuegues ou tempo resistensia maibe feto nia misaun atu bele luta ba sira nia direitu kontinua nafatin. Uluk, sei feto iha kbi’it atu kaer kilat hasoru inimigu sira, agora mos feto ho laran brani hasoru no resolve feto maluk sira nia problema. Maski atu bele hetan igualdade prezisa tinan naruk maibe sira komesa hakat ona iha setor oin-oin. Agora feto barak bele hetan eskola, feto barak bele hetan saude diak no gratuitu, feto barak mos bele hola parte ba halo desisaun nasaun nian, feto barak bele serbisu iha setor oin-oin no mudansa seluk ne’ebe sai realidade ona. Iha era dezenvolvimentu ida ne’e, feto ho ativa partisipa maka’as atu bele lori nasaun Timor Leste ba oin. Lori nasaun ida ne’e hakat husi diskriminasaun oin-oin no kiak. Hakat ba kondisaun ne’ebe komunidade Timor Leste bele moris diak no livre husi diskriminasaun.

Dala ida tan, loron 3 Novembru hanesan loron importante mai ita tamba iha loron ida ne’e feto hatudu sira nia laran brani atu bele depende nasaun Timor Leste husi inimigu Indonesia. Luta feto ida ne’e tenke tau iha fatin a’as liu iha feto nia historia tamba liu luta ida ne’e ita bele goza ita nia liberdade no independensia. Agora Ita feto Timor Leste tenke kontinua nafatin sira nia luta no liberta feto Timor husi problema saida deit maka sira sente iha sira nia moris, lori igualdade iha sira nia moris no no liberta feto husi diskriminasaun no violensia.

Agora, ita tenke fo liman ba malu, avansa ba oin no kontinua hakat atu luta ba problema feto nian. Mai ita uza loron konsagra ida ne’e atu bele refleta luta feto nian iha tempu pasadu no uza ida ne’e sai hanesan ai-kla’ak ida atu bele komesa hakat fila fali luta ba direitu feto nian. Mudansa agora ou nunka mais.

A luta kontinua.***

Continue Reading...
 

Site Info

All informations on this site is prepared by Information, Communication and Publication Office of Rede Feto for public access information.

Rede Feto Timor Leste

Secretariat of East Timor Women Network NGO FORUM / FONGTIL Kompleks, Caicoli Dili - Timor Leste Phone : +(670) 3317405 Email : redefeto@yahoo.com

REDE FETO TIMOR LESTE Copyright Free Blogger Template