Friday, December 4, 2009

REDE FETO HALO KAMPANHA 16 DIAS KONTRA VIOLENSIA IHA DISTRITU ERMERA NO MANATUTO

Dili-Timor Leste/ 04 Dezembru 2009

Atu bele komemora kampanha 16 aktivismu kontra violensia hasoru feto, Rede Feto Timor Leste sei organiza atividade diskusaun publiku iha ivel distrital. Rede Feto hanesan organizasaun subrinha ba organizasaun feto 18 iha Timor Leste sei halo diskusaun publiku iha distritu Ermera no Manatuto ho konvida parte sosiedade hotu-hotu bele partisipa iha atividade ida ne’e.

Ita hotu-hotu hatene, durante loron 16 komesa dia 25 Novembru too dia 10 Desembru, nasaun hotu-hotu atu atividade oin-oin atu bele haberan informasaun no hametin komunidade sira atu bele kombate violensia kontra feto. Loron aktivismu ida ne’e hahu husi loron 25 Novembru ne’ebe mundu konese hanesan Loron Internasional Eliminasaun Violensia Kontra Feto. Ba tinan 2009, atividade kampanha Rede Feto nian foti tema hanesan “ Feto no Mane Iha Komitmentu Forte atu Hakotu Violensia”.

Atividade kampanha loron rua ne’e sei realiza iha distritu :

DISTRITU ERMERA

  • Kuarta feira, 9 de Dezembru 2009
  • Fatin iha Aula Administrasaun Distrital Gleno
  • Oras 08.30 too remata

DISTRITU MANATUTO

  • Kuarta feira, 10 de Dezembru 2009
  • Fatin iha Aula Centru Juventude Manatuto
  • Oras 08.30 too remata

Programa :

  • Abertura husi Administrasaun Distritu
  • Aprezentasaun husi Direitora Rede Feto kona-ba Direitu Feto no Igualdade
  • Apresentasaun husi Assosiasaun Mane Kontra Violensia (AMKV) kona-ba Violensia baseia ba Jeneru no Kampanha Hapara Violensia iha Timor Leste.
  • Diskusaun ho komunidade
  • Taka

Ba informasaun klaru bele kontaktu ba :

Sekretariadu Rede Feto, Rua Bispo de Madeiros, Mascarinhas Dili (Univ. Undil nia Sorin)
Telf : 3317405, Email : redefeto@yahoo.com, Informasaun kona-ba programa ida ne’e bele haree iha ami nia webblog : www.redefeto.blogspot.com

Continue Reading...

Tuesday, December 1, 2009

FETO MOS IHA DIREITU BA SAUDE REPRODUKTIVA (Parte 2 remata)

Dili-Timor Leste/Loron AIDS Mundial-1 Dezembru 2009

Tamba Sa Maka Feto Sai Vulnerável Liu ba Virus HIV/SIDA?

Husi resultadu peskiza ne’ebe Organizasaun Mundial ba Kombate Moras HIV/SIDA (UNAIDS) halo hatudu katak iha duni relasaun forte entre violensia hasoru feto no moras HIV/SIDA ne’ebe hadaet lais liu-liu ba feto sira. Feto hanesan sexu fraku ida kompara ho mane la iha poder/forsa boot ida atu bele rejeita bainhira sira nia laen hakarak halo relasaun seksual inklui halo relasaun seksual ho violensia oin-oin. Faktor ida ne’e mos sai hanesan kauza ida katak feto risku duni ba moras HIV/SIDA. Iha tempu hanesan, feto barak mos ladun hetan asesu informasaun ne’ebe diak no lolos kona-ba moras ida ne’e rasik.

Disigualdade no injutisa jeneru halo feto maluk sira la bele hili sira nia futuru, la bele hili sira nia laen, la bele hili bainhira sira bele kaben, oinsa sira bele halo relasaun seksual no la iha poder atu bele halo relasaun seksual ne’ebe seguru. Iha sektor ekonomia, feto mos hetan diskriminasaun boot tamba sira laiha kbiit ekonomia no halo feto sira depende deit ba sira nia laen atu bele sustenta sira nia familia. Kondisaun ida ne’e halo feto nia posisaun fraku tebes no seidauk aumenta ho faktus ne’ebe iha katak feto barak unalfabetu, laiha asesu ba informasaun, nivel edukasaun ne’ebe minimu liu inklui mos sistema lei nian ne’ebe ladun fo apoio ba feto sira. Faktus sira ne’e halo feto hetan risku boot ba moras HIV/AIDS.

Moras HIV/SIDA No Violensia Hasou Feto

Asaun atau bele hapara moras HIV/SIDA sai ona isue internasional ida. Iha nasaun barak, aktivista feto no direitus humanus sira tau ona isu ida ne’e sai hanesan parte intregadu ida husi kampanha loron 16 eliminasaun violensia kontra feto. Aktivista sira hanoin katak iha relasaun forte entre violensia hasoru feto no moras HIV/SIDA ne’ebe hadaet lalais.

Tuir Konvensaun CEDAW nian ne’ebe Estadu Timor Leste ratifika hateten katak Governo Timor Leste iha obrigasaun atu garantia feto nian direitu inklui feto nia direitu iha area saude repruduktiva. Artigu 12.1 Konvensaun CEDAW hateten katak estadu membru tenke hola medida hotu-hotu ne’ebe lolos atu halakon diskriminasaun kontra feto iha area kuidadu kona-ba saude atu nune garantia asesu ba serbisu kuidadu ba saude nune’e mos asesu ba planu familiar ne’ebe tenke baseia ba feto no mane nia igualdade. Artigu ida ne’e haforsa tan ho rekomendasaun jeral husi Konvensaun CEDAW numeru 24 pontu 5 ne’ebe deklara katak sirkunsizaun ba feto, virus HIV/SIDA, feto aleijada sira, violensia hasoru feto no iguladade iha relasaun familiar nudar parte intregadu ida reasiona ho obediensia ba artigu 12 konvensaun CEDAW nian.

Estatutu feto iha area saude ida ne’e mos haforte tan liu husi Deklarasaun Beijing 1995ne’ebe obriga nasaun hotu hotu atu bele implementa rekomendasaun husi deklarasaun ida ne’e. Iha sektor feto no saude, Deklarasaun Beijing mos hateten klaru katak nasun ne’ebe asina deklarasaun ida ne’e tenke foti asaun ne’ebe sensitive ba jeneru atu bele kombate moras HIV/AIDS nomos problema saude seksual no reproduktiva.

Saida Maka Ita Bele Halo?

Haré ba realidade katak numeru ema positivu virus HIV/SIDA iha Timor Leste komesa aumenta, ne’e duni presiza halo asaun preventiva atu bele hamenus número hirak ne’e liu husi programa integrada. Instituisaun hotu tenke involve iha laran inklui mos sosiedade sivil no familia rasik tamba problema moras ida ne’e laos deit problema governo nia deit maibe problema ita hotu. Iha parte ida, faktus hatudu mai ita katak ema barak ladun hetan informasaun kona-ba moras ida ne’e liu-liu ba feto sira. Iha parte seluk, ita mos la bele taka matan ba atividade prostituisaun ne’ebe buras iha kapital Timor Leste no fatin seluk. Hanesan linha ida husi virus HIV/SIDA bele hadaet ba ema seluk, problema prostituisaun tenke resolve lalais liu husi fo poder ba policia atu bele halao operasaun konjunta atu bele hapara atividade ilegal ida ne’e.

Governo mos tenke halao mekanismu ne’ebe diak atu bele prevene Timor Leste husi prostituisaun liu-liu prevene nasaun ida ne’e husi “invasaun” feto prostituta internasional ne’ebe diskonfia bele lori virus HIV/SIDA tama liu husi transaksaun seksual. Iha parte ida ne’e, diresaun Polisia Imigrasaun kaer funsaun importante atu bele prevene Timor Leste husi prostituisaun no trafiking Umano. Governo mos tenke tau matan ba Timor oan balun ne’ebe involve iha bisnis ida ne’e para ema hirak ne’e bele hetan kapasitasaun ruma ou serbisu ruma no muda sira nia atividade hanesan feto prostituta.

Governo mos tenke prepara fatin tratamentu ida atu bele trata ema sira ne’e positivu virus HIV/SIDA no garantia sira nia direitu. Ba asesu publiku, governo liu husi Ministeriu Saude tenke mos prepara fatin publiku ida atu ema hotu bele halo testu ba moras ida ne’e. Iha parte justisa, Tribunal tenke fo sansaun aas ba kazu prostituisaun nian para ema ne’ebe sai autor ba atividade ilegal ida ne’e la bele repete hahalok a’at ida ne’e. Presiza mos lei ida atu bele regula no fo sansaun ba ema no groupu ne’ebe involve iha laran nomos fo rahabilitasaun ema ne’ebe sai autor prostituisaun. Nesisidade ida ne’e hanesan obrigasaun estadu Timor leste nian baseia ba Konvensaun CEDAW artigu 6 , estadu membru sei foti medidas hotu-hotu ne’ebe loos hanesan legislasaun ka halo lei atu kontra makas forma oin-oin kona-ba trafiku ba feto no esplorasaun protituisaun ba feto sira.

Bainhira instituisaun hirak ne’e la bele halo sira nia knaar ho diak maka sosiedade bele la fiar ba sira nia funsaun tamba kondisaun ida ne’e bele haburas prostituisaun iha rai laran no destrui mentalidade sosiedade Timor Leste nian liu-liu familia sira.

Atu bele kombate moras ida ne’e, presiza mos fahe informasaun ba nivel sosiedade hotu-hotu liu-liu ba sira ne’ebe hetan risku boot liu ba moras ida ne’e. Ba familia sira mos, tenke hamoris respeita malu entre laen no nia fen. Laen sira tenke respeita direitu saude reproduktiva sira nia fen, halo relasaun seksual ne’ebe seguru no la usa violensia. (RFTL/ICP Office/Cop09)***

Continue Reading...

Monday, November 30, 2009

FETO MOS IHA DIREITU BA SAUDE REPRODUKTIVA ( Parte1)

Dili-Timor Leste/ Loron AIDS Mundial - 1 Dezembru 2009

Kada tinan iha loron 1 Dezembru, mundu tomak komemora Loron Aids Internasional. Loron ida ne’e hanesan loron ida atu bele kombate moras HIV/AIDS. Durante tinan barak, moras ida ne’e sai ona ameasa boot ba komunidade mundu hotu no halo ema rihun ba rihun mate. Lideransa husi nasaun hotu-hotu mos fo prioridade ba impaktu husi moras ida ne’e tamba laos deit daet ba ema ne’ebe hetan risku boot maibe daet ona ba ema seluk la iha risku hanesan donna da casa sira.

Iha tinan 2008, ema besik 33,4 milloen positivu moras HIV/SIDA. Husi numeru ida ne’e, persentasaun feto moris ho virus HIV/SIDA barak liu kompara mane. Virus HIV/SIDA bele hadaet ba ema liuhusi dalan oin-oin hanesan relasaun seksual ne’ebé la seguru, daet husi inan isin rua ne’ebe pozitivu HIV/SIDA ba nia bebé iha nia isin no ikus mai wainhira labarik ne’e moris, nia bebe mos pozitivu virus HIV/SIDA. Iha parte seluk, virus HIV/SIDA mos bele hadaet liu husi daun sona nian/jarum suntik. Virus HIV/SIDA bele daet ba malu liu husi transfuzaun raan husi ema ne’ebé pozitivu HIV/SIDA ba ema seluk.

Tuir estatístika Ministério Saúde nian hateten katak komesa tinan 2002 too tinan 2009 kazu AIDS/SIDA aumenta bebeik. Agora ema ne’ebe positivu HIV/SIDA ho total ema nain 120. Husi total ida ne’e ema nain 17 mate ona. Iha tinan 2008 de'it, tui dadus husi Ministeriu Saude rejista ona ema hamutuk nain 500 husi distritu ne’ebe deferensia hanesan Maliana total 41 mane 10 feto 31, Suai total 17 mane 13 no feto 4, Maubisse total 9 mane 8 no feto 1, Oecusse total 44 mane 32 no feto 12, no distritu seluk ne’ebe la temi total hamutuk 321 feto 77 hetan ona tes ran katak positivu hetan moras HIV/SIDA.

Sei ita kompara ho tinan 2004 ne’ebe iha deit ema nain 24 positivu HIV/SIDA maka durante tinan 5 numeru ema ne’ebe positivu HIV/SIDA aumenta too ema nain 100. Kada tinan maizemenus ema nain 20 hetan positivu moras HIV/SIDA. Iha fatin la hanesan, Daniel Marcal nudar Direitur husi organizassaun sosiedade sivil hanesan Church World Service (CWS), esplikasaun katak iha estimasaun ema 5.000 resin maka hetan ona moras HIV/SIDA iha Timor Leste.

Tamba Saida Moras Ida ne’e Aumenta Bebeik ?

Timor Leste hanesan nasaun independensia mos hetan impaktu negativu husi mundu global liu-liu husi ema internasional barak serbisu iha nasaun ida ne’e. Atividade prostituisaun ne’ebe barak akontese iha kapital Timor Leste mos hanesan kauza ida tamba sa moras HIV/SIDA aumenta bebeik. Husi dadus ne’ebe iha, moras HIV/SIDA daet barak liu husi relasaun seksual ne’ebe la seguru.

Ema internasional barak ne’ebe serbisu iha Timor Leste inklui osan dollar Americano ne’ebe sirkula iha nasaun ida ne’e halo prostituisaun sai hanesan area serbisu ida bele hetan dollar lalais. Kondisaun ida ne’e halao feto prostituta husi nasaun seluk mai no serbisu iha area ida ne’e. Husi peskiza Fundasaun Alola iha tinan 2004 kona-ba atividade prostitusaun iha Timor Leste hateten katak ema estranjeiru nain 148 husi nasaun 6 hanesan Indonesia, China, Filipina, Thailandia no Australia serbisu hanesan feto prostituta iha Timor Leste. Iha relatorio ida ne’e mos hatete katak feto Timor nain 100 mos involve iha bisnis a’at ida ne’e. Area prostitusaun hanesan area ida perigozu ida ba feto prostituta sira tamba sira bele hetan violensia oin-oin husi sira nia kliente inklui mos bele hetan moras HIV/SIDA tamba halo relasaun seksual la seguru. Hahalok a’at mane sira ne’ebe gosta ba fatin prostituisaun mos halo moras ida ne’e daet lalais ba ema seluk.

Problema prostituisaun ne’e mosu iha ita nia sosedade barak tamba razaun ekonomia. Kondisaun ekonomia Timor Leste ne’ebe sei fraku halo ema barak liu-liu ema sira moris iha fatin rural hetan limitasaun atu bele sustenta sira nia moris. Kondisaun ida ne’e aumenta tan ho sira nia inkapasidade no hare ba faktores fiziku ne’ebe fraku liu kompara ho mane. Tiur peskiza Fundasaun Alola nian iha tinan 2004, prostituisaun mosu barak tamba razaun ekonomia no violensia baseia de jeneru. Iha Timor Leste, fatin barak sai ona imajina a’at iha sosiedade nia laran hanesan fatin protituisaun lokal. Fatin sira ne’e mos bele sai fatin ida atu moras HIV/SIDA bele hadaet ba ema seluk bainhira estadu la halo kontrola ba atividade ilegal ida ne’e. Estadu Timor Leste liu husi instituisaun sira ne’be iha responsibilidade ba combate moras HIV/SIDA tenke proaktiva para moras ida ne’e la bele estraga ita nia sosiedade no ita nia futuru. (continua ba parte 2)

Continue Reading...

Wednesday, November 25, 2009

FETO HETAN DEIT 2,262 % IHA ELEISAUN XEFE SUKU 2009

Dili – Timor Leste / Rede Feto Timor Leste / 26 Novembru 2009

Depois Eleisaun Lideransa Komunitaria (ELK) halao iha dia 9 Outobru 2009, Komisaun Nasional ba Eleisaun hatoo resultadu sira hetan ba Tribunal Rekursu atu bele hetan legalizasaun inklui mos hetan desizaun ba reklamasaun ne’ebe tama ba CNE. Maski durante prosesu eleisaun rasik, STAE hetan problema barak maibe ita bele dehan eleisaun ne’e lao ho diak.

Depois CNE hatoo sira nia resultadu Eleisaun Lideransa Komunitaria ba Tribunal rekursu, iha loron 18 fulan Novembru 2009 Tribunal ne’e fo sai kona-ba sira nia desizaun final ba Eleisaun Lideransa Komunitarian. Beseia resultadu ida ne’e, Tribunal Rekursu hatoo lista kandidatu Xefe Suku sira eleitu ho total 441 kandidatu. Tribunal Rekursu mos fo sira nia desizaun final relasiona ho problema ne’ebe akontese iha suku Raimea – Covalima ne’ebe entre kandidatu Domingus dos Reis no Jorge Pereira hetan resultau hanesan. Ba kazu ida ne’e Tribunal desidi halo eleisaun segunda iha Suku Raimea, Sub Distritu Zumalai, Distritu Covalima baseia ba artigu 33, 34 no artigu 35 husi Lei 3/2009.

Husi lista kandidatu Xefe Suku ne’ebe Tribunal Rekursu fo sai, husi total 442 suku ne’ebe iha, kandidata feto sira manan deit iha suku 10. Maski persentace ne’e kiik maibe lideransa feto iha nivel suku aumenta feto nain 2 kompara Eleisaun Xefe Suku 2004/2005. Durante prosesu kampanha, kandidata feto ho total 42 halao sira nia programa kampanha ida-idak atu bele manan eleisaun. Ikus mai kandidata feto nain 10 deit maka eleitu iha loron 9 fulan Outobru 2009. Ida ne’e hatudu mai ita katak feto hanesan sexo maoria iha Timor Leste seidauk fo apoiu total ba kandidata feto sira ne’ebe kompete iha eleisaun. Husi resultadu ida ne’e ita hatene katak feto hetan deit 2,262 % kompara ho kandidata mane sira ne’ebe hetan 97,738 %.

Kandidatu feto ne’ebe eleitu atu tuur hanesan xefe suku hanesan :

  1. Cristalina Quintao (suku Railako leten / sub disritu Railaco / Distritu Ermera)
  2. Filomena Soares (suku Fahisau / Sub Distritu Lequidoe / Aileu)
  3. Fransisca Monica F. Soares (Soba / Sub Distritu Laga / Distritu Baucau),
  4. Terezinha de Deus dos Reis (Bucoli / Sub Distritu Baucau / Distritu Baucau),
  5. Maria Lidia de Jesus (Gariuai / Sub Distritu Baucau / Distritu Baucau),
  6. Maria dos Carmo da’Sa (Suku Triloca / Sub Distritu Baucau / Distritu Baucau)
  7. Joana M. Da Fonseca P. (Suku Afalocai / Sub Distritu Uatocarbau / Distritu Viqueque)
  8. Rita Monteiro (Suku Liaruca / Sub Distritu Ossu / Distritu Viqueqeu),
  9. Maria Soares de Jesus Sousa (Suku Ritabou / Sub Distritu Maliana / Distritu Maliana)
  10. Maria Fatima (Suku Maudemo / Sub Distritu Tilomar / Distritu Covalima)

***(RFTL-icp09)

Continue Reading...

Tuesday, November 24, 2009

PROMOVE FETO ATINJI IGUALDADE JENERU

Dili, Timor Leste / Timor Post, Kuarta 25 Novembru 2009/ p-12/Mj7

Vise Primeiru Ministru Jose Luis Guterres hateten Timor Leste tenke iha dever moral hodi partisipa iha kampanha ba komemorasaun Loron 16 Ativismu Kontra Violensia ba Jeneru ba Feto iha mundu tomak ne’ebe ratifika ona iha Konvensaun Jenebra.

“Timor Leste hanesan nasaun foun ne’ebe ratifika konvensaun ne’ebe kolia kona-ba diskriminasaun kontra feto. Timor Leste iha dever moral atu komemora mos loron ida ne’e hodi nune’e bele promove liutan feto atu bele atinji igualdade jeneru no halakon formas hotu hotu kontra feto iha nasaun ida ne’e, “ dehan Vise PM Jose Luis ba jurnalista iha ninia serbisu fatin Palacio do Governo, Tersa horisehik (24/11).

Rekomendasaun ne’ebe nia hato’o hodi husu povo Timor Leste tomak atu partisipa iha kampanha ba komemorasaun refere. Nia informa katak hahu husi tinan 1991 ema rihun ba rihun husi rejiaun hotu-hotu iha mundu tomak hola parte iha Kampanha Loron 16 Ativismu Kontra Violensia ba Feto.

Tuir nia, violensia direitus humanus sai nudar palavras de ordem husi movimentu feto nian no presiza atu rekonese tamba violensia hasoru feto afeita ba populasaun barak husi pais, rasa, klase, kultura no relijiaun hotu-hotu.

Kampanha Loron 16, katak Jose luis fo opurtunidade ba ema hotu-hotu atu serbisu hamutuk iha solidaridade no dada atensaun durante periodo international atu hetan suporta ba sira nia enforsu lokal atu halakon violensia baseia ba jeneru ne’ebe kompostu husi nasaun 158.

Vise Primeiru Ministru hatutan idea atu organiza kampanha ida ne’e mosu iha 1991 reprezentante nain 23 husi mudu tomak sorumutuk iha Women Global Leadership Institute (Institute Lideransa Global Feto nian) ne’ebe organiza iha Universidade Rutgers, Estadus Unidus Amerika desidi atu organiza kampanha komesa husi loron 25 Novembru ne’ebe hanesan loron internasional kontra violensia hasoru feto too loron 10 fulan Dezembru ne’ebe hanesan loron Internasional Direitus Humanus, tamba durante periode ne’e iha loron barak mak importante.*(ICP)

Continue Reading...

Thursday, November 19, 2009

MAI ITA HARII DAME NO HAKOTUK VIOLENSIA

Dili-Timor Leste/Rede Feto/Kampanha 16 Dias aktivismu Violensia Kontra Feto

Violensia barak liu akontese ba sira ne’ebe iha posisaun fraku hanesan feto no labarik sira. Iha Timor Leste nia istoria, violensia hasoru feto laos foin akontese depois ita ukun a’an maibe akontese iha vida moris feto nian desde tempo beiala sira too ohin loron. Komesa tempo liurai sira too tempo ukun an feto sira sai vitima nafatin husi hahalok violensia iha forma oin-oin hanesan violensia seksual, violensia domestika no seluk-seluk tan. Violensia domestika katak hahalok hotu hotu /ida nebe deit akontese iha familia ida nia laran ho forma la justu hodi provoka direitamente ka indireitamente ofende ka halao terus ema nia isin lolon, mental ka seksual ho finalidade hodi hatauk ema seluk nian.

Iha tempo ukun an, maski lei barak aplika ona atu bele protégé feto nia direito maibe violensia kontra feto akontese nafatin. Iha dadus hirak ne’ebe tama iha Vurneravel Person Unit (VPU) Polisia Nasional Timor Leste, hateten katak tinan-tinan kazu violensia hasoru feto sempre sai kazu a’as liu kompara kazu sira seluk. Ida ne’e hatudu faktor seguransa ba feto nia moris liu-liu moris iha uma kain seidauk garantia feto nia direitu. Uma kain hanesan fatin seguru ida atu bele eduka oan sira ho domin realidade sai fali fatin haburas hahalok violensia. Autor sira ne’ebe maioria mane uza sira nia poder hanesan xefe familia para hatudu sira nia dominante atu bele kontrola uma laran no dalaruma uza sira nia emosaun. Violensia ida ne’e barak resulta ema vurnerabel sira iha uma laran sai vitima hanesan feto, labarik, ferik, katuas no ema ne’ebe aliezadu.

Violensia ne’ebe akontese iha uma laran barak relasiona ho kultural patriakal ne’ebe sei metin no buras iha ita nia sosiedade. Kultural ida ne’e rasik moris husi jerasaun ida ba jerasaun seluk liuhusi praktika uma laran nian. Kondisaun ida ne’e sai ona kultural ida ne’ebe too ohin loron moris nafatin iha ita nia sosiedade. Maibe violensia laos akontese iha familia hotu-hotu iha Timor Leste, familia barak sei kaer metin komitmentu atu la bele usa violasaun durante eduka sira nia oan no moris iha uma laran. Husi familia ida ne’e maka bele hamoris domin, haree feto, labarik, ferik no katuas sira hanesan parseiru moris nian. Tamba ne’e aspeitu mane hanesan faktores importante ida atu bele kria familia kontra violensia, halo sira nia responsibilidade hanesan xefe familia baseia ba domin nian. Ho ida ne’e ita bele espera katak mane bele sira responsibilidade hanesan xefe familia ho kalma, tau matan ba sira nia fen no oan nomos eduka nia familia ho domin.

Hare ba kondisaun kultura violensia ne’ebe sei maka’as iha Timor Leste halao ema barak mehi atu bele moris iha kondisaun hakmatek nia laran no dook husi violensia. Ita laos la bele hakotuk sistema patriakal ho violensia ida ne’e, tamba kultural mosu husi atividade moris sosiedade nian no sosiedade mos bele hili no hakotuk kultural saida deit fo impaktu negativu iha ita nia sosiedade nia laran liu-liu fo impaktu a’at ida ba feto no labark sira. Sosiedade maka ita, tamba ne’e atu halo mudansa ba kultural ne’e presiza ita hotu nia partisipasaun no kolaborasaun. Kontribuisaun husi parte hotu-hotu importante para ita iha forsa boot ida atu bele kolia ho liafuan ida deit maka “HAPARA VIOLENSIA KONTRA FETO, AGORA”.

Iha iventu espesial Kampanha 16 dias aAktivismu Violensia Kontra Feto ida ne’e, Rede Feto hakarak konvida ita hotu feto ka mane atu bele fo kontibuisaun hari dame iha ita nia nasaun liuhusi asaun konkritu ida iha ita nia familia, komunidade no nasaun. Mai ita harii dame no hapara violensia hotu-hotu, mai ita harii kultural domin ida iha Timor Leste.

Dala ida tan ami husu feto sira bele hateten sai violensia sira hetan, la bele tau problema ne’e hanesan problema privadu ida. Violensia kontra feto hanesan violasaun direitus humanus ida no tuir Kodeku Penal Timor Leste nian, violasaun kontra feto hanesan krimi publiku ida. Mai ita fo liman ba balu hakotuk violensia hasoru feto. (Icp/cop)***

Continue Reading...

Tuesday, November 17, 2009

RAMOS HORTA; ITA HADOMI MALU BA

Dili-Timor Leste / CJITL Flash, 18 Novembru 2009

Prezidente Republika, Jose Ramos Horta husu ba povu Timor Leste tomak atu hadomi malu no simu malu iha Loron Toleransia Internasional ne’ebe monu iha Segunda semana ne’e (16/11).

Loron Toleransia Internasional ne’ebe proklama tiha ona husi Assembleia - Jeral Nosoes Unidas iha tinan 1993 no konhesidu iha mundu tomak hahu iha tinan 1995.
“Loron Toleransia Internasional, Oportunidade ida atu fo hanoin liu-liu ba joven sira, mane no feto sira”, dehan eis ativista timor leste liu husi komunikadu imprensa, Segunda semana ne’e.

Liu husi komunikadu ne’e Horta esplika katak Timor-Leste mos tenki selebra no halo tuir buat foun ba kontrusaun nasaun pasifika ida ne’ebe demokratika no prosperiedade. Tanba aktu hirak ne’e bele halakon violensia no halakon marjinalizasaun hodi fo importansia ne’ebe boot ba kiak no fo espasu ba jerasaun ida.

“Se mak terus ba violensia, no hetan marjinalizasaun no kiak durante tinan ba tinan, ohin bele sai nudar ezemplu ba toleransia pas nian no vontade no ben estar nian” tuir komunikadu ne’e.
Timor-Leste sei sai bo’ot no diak liu sekarik ita hatene harmoniza no integra iha sosiedade hanesan iha alin feton no maun sira. Iha mundu persiza fo tulun ba malu, hahalok ne’e lori husi ita nia moris loron-loron, no ita nia fiar no kultura nudar portador ba ispiritu no motivasaun.(*,dsc,cjitl)
Continue Reading...

Thursday, November 5, 2009

FETO MORIS HUSI LUTA IDA HAMUTUK HO MANE NO SEI KONTINUA NAFATIN BA OIN

Aldei Mota Ikun Liquica-Timor Leste, 3 Novembru 2009/ Rede Feto Timor Leste

Loron feto Timor Leste ne’ebe monu iha dia 3 Novembru sai hanesan loron istoriku ida ba nasaun Timor Leste liu-liu ba feto maluk sira. Iha loron ida ne’e, feto hatudu duni sira nia dignidade no forsa atu bele hamrik hanesan mane sira maski iha funu laran. Sira fo aten brani fo sira nia vida atu bele harii no defende nasaun para futuru jerasaun bele goza liberdade no halao dezenvolvimentu iha rai kiik ida ne’e. Maski hetan limitasaun barak, feto ho laran luan simu ona responsibilidade hanesan mane sira iha area hotu-hotu. Iha politika, feto barak komesa hatudu sira nia matenek no responsibilidade atu bele lori nasaun ida ne’e ba dezenvonvimentu iha igualdade nia laran. Feto barak mos partisipa ativu atu dezenvolve nasaun ida ne’e liu husi programa governo nia. Iha area agrikultura no ekonomiku, feto sai hanesan parte importante ida atu bele fornese hahan ba populasaun. Feto barak mos involve iha negosiu maski maoria iha nivel kiik. Durante luta ba libertasaun feto bele kaer kilat hanesan mane no agora feto bele mos kaer posisaun xave iha area hotu hotu atu bele lori nasaun Timor Leste ba oin.

Rede Feto hanesan organizasaun sumbrinha ba organizasaun feto 18 fo ona valoriza aas liu ba loron ida ne’e. Tinan–tinan hahu husi 2005, Rede Feto organiza sira nia membru tomak atu bele selebra loron konsagra ida ne’e ho objetivu atu bele refleta fila fali feto nia luta iha tempo pasadu no uza espiritu ida ne’e atu bele kombate problema ne’ebe feto maluk sira infrenta. Ohin laos tempu luta liu husi forsa armada maibe ohin hanesan tempu ba ita atu bele luta husi feto nia problema hanesan disigualdade, diskriminasaun no violensia liu husi asaun konkritu. Ba komemorasaun Loron Feto Timor Leste ba dala lima iha tinan 2009, Rede Feto organiza nia membru atu bele komemora loron ida ne’e ho tema “Feto Mane Serbisu Hamutuk ba Dezenvolvimentu Nasional”. Ho apoio husi Gabinete Premeiru Ministru - Assesoria Para a Sosiedade Sivil, Rede Feto organiza selebrasaun ida ne’e iha Aldeia Mota Ikun, Suku Mota Ulun, Sub distritu Bazartete – Liquisa no konvida ulun boot sira hodi bele partisipa hamutuk ho populasaun refere.

Aldeia Mota Ikun, suku Mota Ulun hanesan aldeia ida ho total populasaun besik ema nain 600. Maski populasaun sira hela besik estrada internasional Timor Leste – Indonesia maibe la garante sira nia livre husi problema. Durante tinan barak sira hahu husi tempu Indonesia, populasaun iha Aldeia Mota Ikun infrenta problema bee mos. Laos populasaun sira la bele hetan be’e, bee posu ne’e barak maibe bainhira sira hemu sira la hemu be’e mos maibe tasi be’en, hanesan populasaun iha ne’eba esplika.

“Iha area oan ida ne’e susar atu bele hetan be’e mos, ami dehan hanesan ne’e laos tamba be’e iha ne’e laiha, be’e ne’e barak, be’e posu ne’e barak teb-tebes, mas ita la hemu fali be’e mos maibe tasi be’en. Iha uma oin sempre iha be’e posu maibe ita la hemu be’e ida maibe be’e tasi, ami presiza liu maka mak ne’e deit be’e mos,” haktuir populasaun Aldeia Mota Ikun.

Kondisaun ida ne’e mos fo impaktu ba populasaun nia ekonomia tamba sira la bele uza sira nia rai hodi produz hahan no buka moris husi area agrikultura. Populasaun iha ne’eba mos susar atu bele hetan osan ba sustenta sira nia familia. Labarik barak la bele kontinua sira nia edukasaun tamba inan aman la iha osan para esforsa labarik sira ba eskola nafatin.

“Ami nia moris loron-loron hanesan deit, hanesan ami feto ami esforsa an ke’e hotu fatuk para hodi bele han no trata ami nia oan ba eskola, para ami nia oan sai husi eskola ne’e barak tamba la iha esforsa osan para dudu sira sai matenek

ba labarik sira atu bele matenek mos,” haktuir populasaun husi Aldeia Mota ikun.

Haree ba kondisaun ida ne’e, Rede Feto hamutuk Asosiasaun Mane Kontra Violensia (AMKV) organiza diskusaun ida entre populasaun Suku Mota Ulun ho Ministeriu Saude no Governo Lokal para bele loke klean liu-tan problema iha suku refere no buka solusaun ba problema ne’ebe suku refere infrenta. Diskusaun ne’ebe halao iha dia 3 fulan-Novembru ne’e hetan partisipasaun husi komunidade Suku Mota Ulun, Administrador Distrital Liquica, representante Xefe Suku, direitor Saude Distritu Liquica, organizasaun lokal no nasional, representante husi NAGAAD-Somaliland nomos membrus husi Rede Feto. Iha loron istoriku ida ne’e, Senhora Madalena Hanjam nudar Vice Ministra Saude mos fo nia tempu atu bele hasoru no kolia ho komunidade iha fatin refere hamutuk ho nia equipa tomak.

Iha seremonia ne’e, komisaun organizadora hatoo istoria kona-ba Maria Tapo depois loke abertura husi representante Xefe Suku Mota Ulun. Maski loron manas, partisipante maizumenus besik atus ida kontinua nafatin rona liafuan husi ulun boot sira. Senhora Yasinta Lujina nudar Direitora Rede Feto husu ba komunidade ne’ebe ohin loon mai iha fatin diskusaun bele habelar informasaun ba maluk sira seluk.

Nia mos haforsa liu-tan objetivu halao diskusaun iha aldeia Mota Ikun no esplika klean liu-tan kona-ba loron 3 Novembru no luta feto nian.

“Ohin loron ami hakarak mai too iha ne’e hamutuk ho komunidade iha suku Mota Ulun atu bele haree hamutuk ita nia kondisaun. Oinsa ami bele ajuda fasilita ho nain ulun sira iha ita nia governo, atu sira bele mos mai iha ne’e kolia direitamente ho ita boot sira no ita boot sira bele hatoo direitamente saida maka ita boot sente relasiona ho kondisaun moris nian. Situasaun hanesan ne’e laos akontese iha ne’e maibe mos akontese iha fatin seluk, ba kondisaun ida ne’e ami la bele halo buat barak maibe ho kolaborasaun ho komunidade iha ne’e hamutuk ho ita nia governo bele ajuda halo buat ruma ba ita nia povo sira,” dehan direitora Rede Feto durante hatoo liafuan ba komunidade sira.

Iha fatin seluk, Lionel Martin nudar Administrador Distrital Liquica mos haksolok ba atividade ida ne’e tamba organizasaun feto bele selebra loron 3 Novembru iha Distritu Liquica. Nia nudar Sekretaris Zona Bobobaro iha tempu luta mos hatoo istoria badak ida kona-ba Maria Tapo.

“Ami haksolok kontente teb-tebes tamba realmente organizasaun feto bele halibur an ita hotu iha fatin ida ne’e atu hodi selebra loron boot loron 3 Novembru, loron feto nasional ba Timor Leste. Foin dadaun ita rona mos istoria kona-ba Maria Tapo, loos duni tamba iha tempu ne’eba hau hanesan Sekretaris Zona Bobonaro no Maria Tapo mate duni iha zona ami nia laran. Ohin loron, nia naran temi iha istoria sempre fo moris no fo koragem ba feto atu bele organiza an nafatin hodi defende nafatin nasaun ida ne’e i dignidade feto ninian katak feto moris husi luta ida hamutuk ho mane too oras ne’e dadaun no sei kontinua nafatin ba oin,” esplika nia.

Iha sesaun ikus, partispante sira rona deskursu husi Vise Ministra Saude Madalena Hanjam relasaun ho komemorasaun loron feto Timor no kondisaun saude populasaun nia. Nia esplika katak komunidade la bele hein estadu hodi fakar osan mai sira maibe sira tenke halo, kuda rai ne’ebe iha ho ubas no kuda buat hotu-hotu. Feto tenke habokur rai depois husi rai fornese fali ba feto sira maibe feto la bele mesak, feto no mane tenke serbisu hamutuk. Iha sorin seluk, Vise Ministra mos esplika kona-ba programa Ministeriu Saude nian.

“Governo nia responsibilidade sei tuir ministeriu ida ida atu monta sira nia sistema. Ami nia Ministeriu Saude iha ospital boot ida, ita bele liga ho nasaun sira seluk, ita bele liga ho ospital iha distritu, ita iha tan ona Health Post, loke SISCA, no iha tan kareta klinika mobile ne’ebe sei tau iha distritu ida-ida. Kareta ne’e bele ajuda inan isin rua sira hahoris iha laran, bele mos too uma, ami hola tan kuda,” esplika Vise Ministra.

Nia mos hatutan katak agora governu iha Pakote Referendum. Ba pakote ida ne’e, Miniteriu Saude tau pakote atus ida (100) para atu dada be’e ba Sentru Saude sira. Nia mos esplika katak feto agora nia funu maka funu ba atu dezenvolve. Governo Timor Leste tau ona liafuan dehan adeus konflitu benvindu dezenvolvimentu. Bainhira atu remata ninia deskursu, Vize Ministra Madalena Hanjam mos esplika katak feto tenke hetan aopio husi sira nia familia atu bele forte liu-tan.

“Kuandu feto maka forte duni, ita bele dehan ne’e feto agora ne’e jender duni mas tenke iha dukungan (apoio) husi familia, maka bele halo feto no mane sai forte. Hau haluha atu hatoo fali ita nia hakarak ba Konselhu Ministru no ministru hotu hotu,” esplika nia.

Selebrasaun ida ne’e taka ho liafuan husi representante Xefe Suku nian no vizita ba komunidade iha aldeia Mota Ikun.(ICP)***

Continue Reading...

Tuesday, November 3, 2009

FETO TENKE BRANI NAFATIN

Dili, Timor Leste / Timor Post 4 Nov 2009

Relasiona ho Loron Nasional ba Feto Timor Leste sira nian ne’ebe monu iha dia 3 Novembru, deputada iha Parlamentu Nasional fo parabens no husu feto sira iha rai ida ne’e atu hamrik metin no brani hodi fo sira nia kontribuisaun ba dezenvolvimentu nasional.

Sira mos dehan loron nasional ne’e mos sai hanesan loron refleksaun ida ba feto sira hodi hanoin kontribuisaun ne’ebe maka feto sira fo ba rai ida ne’e.

Xefe Bankada Fretelin, Aniceto Guterres hateten loron horisehik hanesan loron espesial ida ba feto TL hodi hanoin fila ba saudoso feto Timor ne’ebe fo kontribuisaun maka’as ba rai ida ne’e.

“Loron 3 Novembru hanesan loron sepesial ida ba inan-feto Timor Leste hodi hanoin fila ba Saudoso Maria Tapo nia mate, ne’ebe fo kontribuisaun maka’as ba luta naruk rai doben ida ne’e,” dehan Aniceto iha uma fukun Parlamentu Nasional.

“Loron espesial atu ita hanoin fila fali kontribuisaun ne’ebe maka feto Timor Leste luta ba rai ida ne’e, ne’ebe hari nanis ona iha 1975 husi Comite Central Fretelin no Organizasaun Popular Mulher de Timor (OPMT),” dehan tan Aniceto.

Tuir nia katak feto hanesan perseiru ba dezenvolvimentu iha direitu hanesan mane hodi fo dedikasaun no kontribuisaun ba dezenvolvimentu rai ida ne’e. Tamba nia hateten feto sira tenki kontinua hamrik metin hodi involve diak liu-tan iha prosesu dezenvolvimentu nasional.

“Komemorasaun ida ne’e hanesan fanu feto Timor atu hamrik metin liu-tan no organiza diak liu-tan hodi fo kontribuisaun ba rai ida ne’e maske feto maluk iha area rurais sei moris iha mukit no kiak nia laran maibe sira (Fretelin) sei hamrik fo aspirasaun liu-husi sira nia bankada iha Parlamentu Nasional, “ dehan nia.

Entertantu Xefe Bankada Kota Dr. Manuel Tilman fo hanoin katak ho loron nasional ba feto Timor Leste, nia parte husu atu la bele lori feto nia naran sai projeitu deit maibe tenki tau mos atensaun ba feto sira iha area rurais.

“Hau hanoin loron ida ne’e loron espesial ba feto Timor Leste maibe ho loron hanesan ne’e tenki hanoin mos feto sira ne’ebe moris iha area rurais ne’ebe la bele hodi foti feto nia naran hodi halo projeitu deit, “ dehan deputadu Manuel Tilman.

Maibe nia mos la haluha ho komemorasaun horisehik ne’e nia fo nia parabens ba feto hotu-hotu iha Timor Leste atu bele iha esperansa nafatin hodi fo kontribuisaun ba rai ida ne’e.

“Ho loron ida ne’e mos hau la haluha fo hau nia parabens ba inan feto sira iha area rurais sira nomos ita Timor oan hotu hodi hanoin fali ita nia saudozo feto sira ne’ebe mate ona i feto sira ne’ebe agora fo nafatin sira nia kontribuisaun ba rai ida ne’e,” dehan nia. (TP 4 Nov 2009/Ono)***

Continue Reading...

PREZIDENTE JOSE RAMOS HORTA FO HOMENAJEM BA LUTA FETO TIMOR LESTE

Dili-Timor Leste/Timor Post 4 Novembru 2009,

Prezidente Republika Jose Ramos Horta fo homenajem ba luta ne’ebe feto Timor Leste sira halao durante tempu naruk nia laran hahu husi tempu resistensia hasoru okupasuan Indonesia mai too agora hodi fo sira nia kontribuisaun ba enterese nasaun nian.

Horta dehan tamba hakarak fo kontribuisaun maka’as ba luta ba independensia, feto barak maka tenki mate no simu violasaun oin-oin.

“Hau nia homenajem ba feto Timor-Leste liu-liu ba feto sira ne’ebe fo kontribuisaun maka’s tebes ba ita nia luta, sira barak mate, simu violasaun oin-oin no tortura. Maibe to’o ohin loron feto Timor-Leste sei forte nafatin,” informa Prezidente Horta ba jurnalista sira tersa (03/11) iha Aeroporto International Nikolau Lobato, Dili hafoin fila husi vizita ba Republika Korea.

PR Horta dehan politika nasional tenki kontinua fo oputunidade ba feto sira atu nune’e sira mos bele partisipa maximu iha prosesu dezenvolvimentu nasaun nian maske durante ne’e feto sira iha opurtunidade barak hoi fo kontribuisaun.

Nia hateten partisipasaun feto sira iha prosesu dezenvolvimentu liu-liu iha areia legislativu no ezekutivu, Timor-Leste iha valor diak uitoan ho nasaun sira seluk.

Xefe Estadu informa katak durante nia halo vizita iha Korea, nia informa ba estadu iha ne’eba katak numeru feto sira iha Timor-Leste ne’ebe maka partisipa iha governu, parlamentu no judisiario nia kuaze too porsentu 30.

“Hafoin fila-fali ba kotuk hatudu katak ita konsege halo duni balansu ida liu husi matenek ne’ebe iha ita bele manan fatin poder legislativu, ezekutivu no judisiariu hatudu influensia maka’as. Maibe enforsu tenki halao liu-tan atu labarik feto sira bele iha opurtunidade hanesan mane hodi ontinua ba eskola. Tamba dala barak kuandu iha opurtunidade sempre fo liu ba mane duke feto,” dehan nia.

Entertantu iha fatin ketak, Prezidente da Republika Jose Ramos Horta deklara katak feto tenki partisipa maka’as iha Eleisaun Municipiu ne’ebe maka sei realiza iha tinan oin mai hodi nune’e bele okupa orgaun municipiu.

Horta hateten katak iha Eleisaun Municipiu pelomenus iha 30% feto mak involve iha orgaun municipiu.

“Tamba feto hatudu sira nia kualidade serbisu, sira nia sensibilidade no sakrifisiu,” deklara Xefe Estadu ne’e iha ninia deskursu bainhira partisipa iha seremonia Loron Nasional ba Feto iha Palacio Governo horisehik.

Baseia ba esperiensia ne’ebe iha, PR Horta dehan hahu husi tinan 1975, mane sira mak halo politika. Tan ne’e iha ukun an ida ne’e hotu-hotu tenke enforsu an hodi fo apoio ba feto atu partisipa maka’as liu-tan iha vida politika.

“Ita tenke halo esforsu para hare’e oinsa feto sira partisipa liu-tan iha nivel municipiu, nasional, iha parlamentu, governu para ho mane kontribui ba halo dezenvolvimentu, hametin dame estabilidade iha nasaun laran,” espera nia.

Nia dehan katak, iha Eleisaun Xefe Suku foin lalais ne’e, husi total suku 400 resin, feto 10 deit maka sai Xefe Suku.

“Diak liu uitoan eleisaun (suku) uluk, maibe ita hare’e Suku 400 resin, feto (sai Xefe Suku) 10 deit,” deklara Horta.

Maske nune’e, Horta dehan katak Timor Leste presiza orguilu tamba bainhira kompara ho rai bar-barak iha mundu, partisipasaun feto iha Timor-Leste iha governo no parlamentu diak liu.

Ida ne’e, nia hatutan, bo’ot liu iha Uniaun Europeia ne’ebe media 28%, klaru iha Norwegia, Swuesia media maka 40%-50% feto iha parlamentu laran maibe media Europeia tomak la to’o 28%, media iha Timor besik 30%,” deha nia.

Horta dehan, bainhira feto la partisipa iha prosesu lejislativu, halo lei no aprova orsamentu jeral estadu, signifika la iha progresu.

“Bainhira feto mos iha poder ezekutivu, ne’e progresu bo’ot ida,” dehan Xefe Estadu ne’e.

Iha opurtunidade ne’e, PR Horta agradese mos ba feto sira ne’ebe maka safrifika sira nia vida tomak iha tempu resistensia.

“Hanesan Rosa Muki Bonaparte, sira ne’ebe partisipa iha resistensia, ita hotu hanoin sira, hakruk ba sira nia sakrifisiu, terus no kontribuisuan. Parabens no respeitu ba feto Timor-Leste tomak, “ katak Horta.

Iha fatin hanesan, Premeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao haktuir hotu-hotu tenki hakruk ba feto sira ne’ebe maka fo kontribuisaun maka’as iha tempu resistensia. Hafoin tinan 10 PM hatutan, sofrimentu ne’ebe povu hetan sai fali hanesan trauma bo’ot ba sosiedade hodi halakon dever atu fo onra ba sira ne’ebe fo ninia vida ba futuru.

“Sira (heroi) liu-tiha ona, ita sei hakruk nafatin ba sira, sei onra sira nia sakrifisiu hodi onra mos partisipasaun feto hotu-hotu ne’ebe sei moris,” tenik Xanana. ***

Continue Reading...

Friday, October 30, 2009

Feto Mane Serbisu Hamutuk Ba Dezenvolvimentu Nasional

Dili - Timor Leste/31 Outobru 2009/Rede Feto Timor Leste

Loron 3 Novembru, hanesan loron ida importante ba feto Timor Leste tamba iha loron ida ne’e feto hatudu sira nia kbi’it atu bele lori responsibilidade ba depende nasaun hanesan mane funu nain sira. Iha loron ida ne’e, Saudoso Maria Tapo maski hanesan feto analfabetu ida ho aten brani tiru malu hasoru invazor Indonesia no ikus mate iha linha de fogo. Nia hanesan primeira figura exemplar hodi fo’an ba funu libertasaun nasional no fo influensa ba feto sira seluk atu funu nafatin no la rende ba inimigu sira. Iha tinan 1977 Diresaun Comite Central Fretelin (CCF) desidi loron 3 Novembru sai nudar Loron Nasional Feto nian.

Hafoin hetan independensia, iha fulan Marsu 2005, Parlamentu Nasional Timor Leste ofisialmente aprova Lei.17/I/3/2005 nudar Loron Nasional Feto nian ne’ebe rekomenda husi organizasaun feto OPMT liu husi Segundu Kongresu Nasional Feto Timor Leste iha fulan Junhu 2004 hodi rekonese no valoriza kontribuisaun feto Timor Leste iha luta ba ukun rasik-an.Komesa tinan 2005, feto Timor tomak halao komemorasaun liu husi atividade oin-oin.

Ba tinan 2009, Rede Feto hanesan organizasaun sumbrinha ba organizasaun feto 18 serbisu hamutuk ho Assesoria Para a Sosiedade Sivil halao sorumutu ho populasaun iha rural atu bele komemorasaun Loron Feto ida ne’e. Atividade ida ne’e konsentra iha Aldeia Mota Ikun, Suku Mota Ulun, Distritu Liquisa ho tema “Feto Mane Serbisu Hamutuk Ba dezenvolvimentu Nasional”. Iha loron diak ida ne’e, Rede Feto fo opurtunidade ba populasaun iha Aldeia Mota Ikun atu bele hato’o sira nia problema ba Ulun Boot nasaun nian atu sira bele tau matan ba kondisaun populasaun iha ne’eba. Aldeia Mota Ikun hanesan aldeia isoladu tebes iha Distritu Liquica tamba la iha asesu ba ne’e mos. Populasaun usa deit be’e masin hodi hemu, tein no haris no fo impaktu ba sira nia saude. Sira nia ekonomia mos depende deit ba atividade hanesan kehe fatuk, tein masin no buka ai maran hodi fa’an

Kondisaun iha Aldeia Mota Ikun hanesan ezemplu ida husi kondisaun moris feto iha area rural. Kondisaun ida ne’e hanesan problema feto Timor hotu-hotu tamba ne’e feto Timor Leste tenke luta nafatin hanesan uluk Saudoso Maria Tapo no feto maluk sira seluk hatudu mai ita. Tamba liu luta ida ne’e ita bele goza ita nia independensia. Agora feto Timor tenke kontinua nafatin sira nia luta. Liberta feto Timor husi problema saida deit maka sira infrenta iha sira nia moris, lori igualdade no liberta feto husi diskriminasaun nomos violensia hotu-hotu.

Agora, Mai ita uza loron konsagra ida ne’e atu bele refleta fila-fali luta feto nian iha tempu pasadu no uza ida ne’e sai hanesan ai-kla’ak ida atu bele halakon disigualdade no diskriminasaun iha ita nia moris. Mai ita hamutuk, feto ka mane partisipa atu bele kontribui diak liu-tan ba dezenvolvimentu nasional. Dala ida tan, Rede Feto hato’o parabens ba feto Timor Leste ba Komemorasaun Loron 3 Novembru ba Dala Lima.

A luta kontinua.***

Continue Reading...

LABELE FIAR RUMORIS FORMA COMISAUN INDEPENDENTI HODI HALAO INVESTIGASAUN CLEAN RELASIONA HO LIDERANSA VICE MINISTRA SAUDE NIAN

Dili-Timor Leste/ 31 Outobru 2009 /

Hakerek nain Mario de Araujo ( Fundador no board Asosiasaun Mane Kontra Violencia / AMKV)

Iha sema rua nee nia laran iha media eletronik no media cetak, nakonu ho protesta kontra vice ministra departamentu saude senhora Madalena Hanjam relasiona ho nia lideransa iha minesteru saude. Tuir hau nia obserbasaun iha media no rona hosi ibun ba ibun maisemenus Asosiasaun Impremeiru halo protesta ba isu 2 “ ida sira dehan katak senhora vice ministra hasae nia staff hosi servisu fatin, ida fali dehan senhora vice ministra duni Padre Monteiru nebe baixa iha Ospital Gidu Valadares.

Nutisia hirak nee los kalae?

Rumoris dehan senhora vice ministra duni Padre nee halo sidadaun sira hakfodak to balun dehan “se senhora vice ministra duni fali padre nee senhora vice la hatene governu AMP nia politika” balun dehan “sai lideransa nee nia konsekwensi mak hanesan nee ona” balun dehan “senhora vice la duni tok padre ida, mais iha tempu neba senhora vice ministra buka duni fatin ba sekretariu Estadu Promosaun Igualdade nebe hetan aksidente iha Viqueque par hodi deskansa atu halao taratamentu ba sekretariu stadu nia saude. iha tempu hanesan Padre Monteiru mos baixa iha salao VIP. Senhora vice husu deit, sese deit maka baisa iha salao VIP nee, iha staff ospital balun dehan salao VIP nakonu enatun senhora vice lao dadaun hodi buka fatin seluk, senhora vice ministra rasik la hare padre Monteiru ida”

Iha parte seluk hau rona mos katak “ sira nebe maka halo statmen hirak nee balun iha sentimentu personal ho vice ministra, no balun dehan karik dendam masa lalu karik, balun tan dehan kal entre sira nebe halao statmen nee pasti balun atu candidatu an fali ba vice ministra karik, tan balun hare iha televisaun, sira nebe maka halao statmen nee mesak mane deit sira dehan “ biasalah mane sira hakarak sira mak domina iha posisaun boot iha Timor laran nee nemak mane hirak nee protesta makaslos” balun dehan ita ema sempre buka hare mak ema nia salah deit la husu durante tinan rua nia laran nee vice ministra halo saida maka suksesu iha ministeru saude nia laran, hau fiar vice ministra fo kontribuisaun nebe positive ba ministeru saude karik”

Dala barak ita rona deit rumoris mos ita fiar ona, ita la ba husu no buka tuir atu hatene klean liu konaba rumoris nee, realidade hatudu rona deit rumoris dehan Sunami sae ema halae sae foho hotu, karik ida nee mak akontese ba iha senhora vice ministra Madalena Hanjam.

Bainhira hau rona rumoris hirak nee hau mos visita ba too ministeru saude hodi husu informasaun balun konaba los ka senhora vice hasae staff iha ministeru laran, mais realidade iha neba senhora vice la hasai staff ida, mais muda fatin no posisaun nee akonetese duni.

Relasiona ho estatmentu hirak nee, senhor Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmao mos fo nia intervensaun politika iha media hotu katak “ hau seidauk bele hasai hau nia membru gobernu nee, hau sei hein ministru mai mak ami tur hamutuk hodi responde ba protesta hirak nee”

Perspektiva diferente hosi ema idak-idak nee normal, mais buat balun la normal ne mak hanesan membru Asosiasaun balun dehan “ diak liu senhora vice ministra resigna an deit ona” statmen ida nee hanesan urgenti liu tan seidauk iha komisaun independenti ida maka halao imvsetigasaun konaba rumorisne, no laiha vitima ida mak hato keixa ba iha tribunal, PDHJ no mos departamentu Inspektora Jeral. Diak liu forma komisaun independenti rumah nebe representa orgaun hosi Gobernu, PDHJ,Parlamentu, Igreija no NGO hodi halo investigasaun ba rumoris hirak nee.

Ita hotu hakarak para ita nia lideransa hotu iha Timor Laran nee liu-liu sira nebe maka tur iha gobernu atu hatudu lideransa nebe maka diak, hanesan hakbit sira nebe maka inkapasidade, tau intrese publiku nian iha oin no individu nian iha kotuk, respeitu ema nia dignidade , halakon korupsaun, kolusaun no nepotismu iha instituisaun hotu.***

Continue Reading...

Thursday, October 29, 2009

LORON FETO TIMOR LESTE, 3 NOVEMBRU 2009

Dili-Timor Leste/ Rede Feto Timor Leste

Luta ba Libertasaun Nasional Timor-Leste hahú kedas husi tempo Avo no Beiala sira. Iha luta naruk ida ne’e, povo Timor-Leste tenke moris iha violensia nia laran, fakar ran ba funu sira halo kontra inimigu sira no lakon sira nia vida. Ikus mai, ita hetan ita nia liberdade no moris hanesan nasaun ida iha mundu ida ne’e.

Bainhira luta ba libertasaun nasional organiza, timor oan rihun ba rihun partisipa iha movimentu oin-oin inklui liuhusi frente armada Falintil. Sira fo sira nia vida tomak atu bele liberta sira nia rai husi invazor Indonesia maski sira hatene sira iha limitasaun. Maski papel feto iha luta libertasaun ladun ita haree no dalabarak ita haluha maibe feto sira mos fo konribuisaun maka’as iha parte tolu mak hanesan Frente Armada, Frente Clandestina no Frente Diplomátika. Iha Frente Armadas, feto maluk sira ho laran brani mos involve iha funu laran, kaer kilat hamutuk ho mane funu nain sira. Hanesan funu nain sira mos brani mate ba depende sira nia rai hanesan Saudosa Maria Tapo husi Suku Tapo-Distritu Bobonaro. Maski nia feto analfabeta ida nia la tauk hasoru inimigu Indonesia, entrega nia vida iha linha fronteira.

Loron 3 Novembru, hanesan loron ida importante ba feto maluk sira tamba iha loron ida ne’e hatudu feto mos iha kbi’it atu bele lori responsibilidade ba depende nasaun Timor Leste, kaer kilat no tiru malu hanesan mane funu nain sira. Saudoso Maria Tapo maski hanesan feto analfabetu ho aten brani tiru malu hasoru invazor Indonesia no mate iha linha de fogo. Nia hanesan primeira figura exemplar hodi fo’an ba funu libertasaun nasional no fo influensa ba feto sira seluk atu funu nafatin no la rende ba inimigu. Ba akontesementu historiku ida ne’e iha tinan 1977 Diresaun CCF desidi loron 3 Novembru sai nudar Loron Nasional Feto Timor Leste.

Hafoin liberta tiha, iha fulan Marsu 2005, Parlamentu Nasional ofisialmente aprova Lei.17/I/3/2005 nudar Loron Nasional Feto Timor Leste nebe rekomenda husi OPMT liu husi Segundu Kongresu Nasional Feto TL iha fulan Junhu 2004 ba estadu Timor Leste hodi rekonese no valoriza kontribuisaun feto TL iha luta ba ukun rasik an.

Ohin, hanesan tempo resistensia, feto barak involve iha dezenvolvimentu nasaun ida ne’e iha area oin-oin. Feto involve maka’as iha area politiku hodi bele halo mudansa ba feto nia kondisaun liu desisaun politika nian. Feto barak mos tama ona iha estrutra partido politiku nian no bainhira sira eleitu nudar deputada, feto sira bele hola desisaun politika liu husi Parlamentu Nasional liu-liu ba interese feto nian. Iha Governo Timor Leste rasik, feto barak mos involve iha parte hotu hotu husi posisaun nivel kraik too posisaun nivel a’as hanesan Ministra. Iha parte ekonomia, feto empresaria sira mos hatudu sira nia kbi’it atu bele maneja setor ekonomiku no sai empresaria diak ida. Feto mos iha kbi’it atu bele partisipa ba depende nasaun ida ne’e liu husi instituisaun FFDTL no PNTL. Husi feto hirak ne’e hatudu mai ita feto nia kapasidade forte la halimar atu bele halao programa no desizaun ba interese nasional nian. Sira nia kbi’it la lakon husi mane sira.

Maski situasaun agora diferensa ho situasaun iha tempo portuegues ou tempo resistensia maibe feto nia misaun atu bele luta ba sira nia direitu kontinua nafatin. Uluk, sei feto iha kbi’it atu kaer kilat hasoru inimigu sira, agora mos feto ho laran brani hasoru no resolve feto maluk sira nia problema. Maski atu bele hetan igualdade prezisa tinan naruk maibe sira komesa hakat ona iha setor oin-oin. Agora feto barak bele hetan eskola, feto barak bele hetan saude diak no gratuitu, feto barak mos bele hola parte ba halo desisaun nasaun nian, feto barak bele serbisu iha setor oin-oin no mudansa seluk ne’ebe sai realidade ona. Iha era dezenvolvimentu ida ne’e, feto ho ativa partisipa maka’as atu bele lori nasaun Timor Leste ba oin. Lori nasaun ida ne’e hakat husi diskriminasaun oin-oin no kiak. Hakat ba kondisaun ne’ebe komunidade Timor Leste bele moris diak no livre husi diskriminasaun.

Dala ida tan, loron 3 Novembru hanesan loron importante mai ita tamba iha loron ida ne’e feto hatudu sira nia laran brani atu bele depende nasaun Timor Leste husi inimigu Indonesia. Luta feto ida ne’e tenke tau iha fatin a’as liu iha feto nia historia tamba liu luta ida ne’e ita bele goza ita nia liberdade no independensia. Agora Ita feto Timor Leste tenke kontinua nafatin sira nia luta no liberta feto Timor husi problema saida deit maka sira sente iha sira nia moris, lori igualdade iha sira nia moris no no liberta feto husi diskriminasaun no violensia.

Agora, ita tenke fo liman ba malu, avansa ba oin no kontinua hakat atu luta ba problema feto nian. Mai ita uza loron konsagra ida ne’e atu bele refleta luta feto nian iha tempu pasadu no uza ida ne’e sai hanesan ai-kla’ak ida atu bele komesa hakat fila fali luta ba direitu feto nian. Mudansa agora ou nunka mais.

A luta kontinua.***

Continue Reading...

KOMEMORASAUN LORON FETO TIMOR LESTE

Dili - Timor Leste/Rede Feto Timor Leste

Tinan-tinan, Rede feto nudar organizasaun sumbrinha ba organizasaun feto Timor Leste hotu organisa atividade oin-oin atu bele halo selebrasaun ba loron istoriku ida ne’e. Komemorasaun ba dala uluk Loron Nasional Feto Timor Leste iha tinan 2005 depois Parlamentu Nasional ofisialmente aprova Lei.17/I/3/2005 halo ho atividade oin-oin hanesan refleksaun, talkshow, palko muzika no produsaun bulettim. Tinan-tinan, komemorasaun ba loron ida ne’e sai ajenda espesial ba organizasaun feto nian.

Komemorasaun Loron Feto Nasional 2007

Rede Feto hanesan salurik ba 18 organizasaun feto hari komisaun organizadora ida atu bele komemora loron ida ne’e. Iha nivel national, Rede Feto halao workshop ida ho topiku “Haberan Feto Nia Direitus Liu Husi Politika Legislasaun. Workshop ida ne’e halao iha dia 3 Novembru 2007, iha Salaun Memorial Hall - Farol. Maski monu iha loron feriadu, atividade ida ne’e hetan partisipasaun makaas husi governu, ONG no feto maluk sira husi distritu. Partisipa mos membru Parlamento National, Ministru Ekonomia no Dezenvolvimento, Ministru Edukasaun, Ministra Solidaridade Social, Vice Minitra Saude no Adjunto Provedor Direitus Umanus.

Iha loron ida ne’e Rede Feto fo oportunidade ba feto maluk sira atu bele hato’o sira nia problema ba orgaun governu sira. Diskusaun interativu ne’e mos hanesan parte ida atu bele rezolve ba problema feto maluk sira liu-liu husi area rurais atu bele haberan feto nia direitu iha Timor Leste. Partisipante sira satisfeitu ho workshop ida ne’e tamba sira bele hetan informasaun direita husi orgaun governu nebe sai orador iha workshop ida ne’e. Hatan ba problema feto maluk sira enfrenta hanesan dalan, sasan la folin mo seluk tan, governu promete atu buka solusaun ba resolve problema iha base liu plano estrategia ba tinan lima. Iha programa ida ne’e mos hatudu kona ba musika no teatro.

Iha 2 Novembru 2007 kalan, Rede Feto mos halao debate interativu ida liu husi programa TVTL nian. ho topiku “Haberan Feto Nia Direitu liu Politika Legislasaun”. Ba debate ida ne’e, Rede Feto konvida Vice Presidente PN Nasional, Maria Paixao no Direitora Executiva Rede Feto, Ubalda Alves hanesan orador. Durante oras ida, Maria Paixao hanesan mos Presidente Grupu Feto Parlamentu esplika kona ba situasaun feto Timor Leste nebe inferenta problema barak iha moris lor-loron relasaun ho sistema patriakal iha Timor Leste no saida mak Parlamentu atu bele haberan direitu feto nian liu legislativa.Dialogo ne’e mos hetan pergunta barak husi telespektadores liu-liu mane sira relasaun ho problema kultura no uma laran.

Iha Maliana, Rede Feto hamutuk Caucus Feto iha Politika distribui 2000 pamfletu kona ba historia Maria Tapo ba estudante no komunidade iha neba. Objectivu husi distribuisaun pamfletu ne’e para sira la bele haluha ho luta nebe feto maluk sira husi Tapo.

Komemorasaun Loron Feto Timor Leste 2008

Komemorasaun loron istoriku feto nian iha tinan 2008 selebra ho atividade hanesan workshop, entrega Plataforma Asaun husi III Kongresu Nasional feto Timor Leste nian, tau aifunan nomos talkshow iha TVTL. Rede Feto hanesan sumbrinha ba organizasaun feto fo loron ida ne’e ba halao seremonia entrega Plataforma de Asaun feto Timor Leste nian ba IV Governo Konstitusional. Seremonia ida ne’e hetan partispasaun husi feto deputada sira, membru governo, sosiedade sivil nomos membru organizasaun Rede Feto nian.

Durante seremonia ida ne’e. Senhora Maria Dias nudar Presidente Board Rede Feto hateten katak maski Rede Feto iha momentu ne’eba ho kapasidade minimum no hetan ajuda husi asesora internasional maibe bele halo remata Plataforma de Asaun ida nee.

“Ida nee fo esperansa mai ami. Ami iha momentu nee maski ami nia kapasidade minimum maibe hetan ajuda husi asesora internasional balu too ami bele halo remata ami nia Plataforma de Asaun ida nee. Iha Plataforma ida nee ami desidi area 7, iha nee priodade nebe atu haree, ami foti ezemplu hanesan justisa ninian, ministriu solidaridade ida nee uluk hanesan asesora ba promousaun igualdade halo ona draft ida kona ba lei violensia domestika diskuti hamutuk ho sosiedade sivil liuliu organizasaun feto sira maibe too agora lei ne’e seidauk aprova, ida nee obstaklu boot ida maka oinsa atu bele resolve” hateten Maria Dias.

Plataforma de Asaun husi III Kongresu Feto Timor Leste entrega formalmente ba Vise Premeiru Ministru Jose Luis Guterres, SEPI Alfredo Pires nomos Representantes UNMIT .

Durante nia deskursu, Vise Primeiru Ministru Jose Luis Guterres hateten katak dokumetus POA ne’ebe integra iha seremonia ida ne’e, governu sei fo atensaun rona feto sira nia lian, Konselhu Ministru, SEPI sei halo buat hotu para proteje direitu feto nian.***

Continue Reading...

ISTORIA LUTA FETO TIMOR LESTE BA IGUALDADE

Dili-Timor Leste/Rede Feto Timor Leste

Feto Timor Leste nia luta hahu kedas husi Avo no Beiala sira. Iha tempu kolonialismu Portuges ukun Timor, estatutu feto nian sei tuir ema matenek-nain sira hanoin henesan filozofu boot Aristoteles nia konseitu katak feto la bele hanesan mane ida.

Maski iha tempu ne’eba, liurai feto barak ukun Portugal maibe ne’e la hatudu katak estatuto feto nia sai diak, sira kondisaun kontinua nafatin mos hetan diskriminasaun. Feto sira eskola too deit kuarta klasse ka segunda klasse deit tamba hetan bandu husi inan aman sira ho hanoin katak feto nia estatutu tenke serbisu iha uma nian, tenke suku, hadia uma laran, tein no tenke simu bainaka. Violasaun hasoru feto ne’ebe akontese iha uma laran mos la hato’o ba publiku tamba tauk hamoe ka hatun imajem familia nian. La iha organizasaun feto kolia kona-ba feto nia direitu iha tempu ne’eba.

Depois Revolusaun dos Cravos iha loron 25 fulan Abril 1974, governo foun iha Portugal fo liberdade ba Timor Leste atu desidi sira nia futuru. Komesa loron ida ne’e partidu politiku komesa organiza fali sira nia organizasaun. Feto estudantes sira mos komesa hahu sira nia kampanha kona-ba direitu feto nian liu-liu oinsa defende groupu vuneravel no marjinalizada liu husi organizasaun Uniaun Nasional Estudantes Timores (UNETIM). Sira hakbesik a’an ba inan feto sira atu bele fo esklaresementu kona-ba oinsa feto nia knaar iha familia, komunidade no sosiedade. Liu husi movimentu ne’e, feto sira hetan kbiit atu bele hahu partisipa iha politika.

Partidu Politiku rasik loke sira nia odomatan atu feto sira bele involve no organiza sira nia atividade. Organizasaun OPMT (Organizasaun Popular das Mulheres de Timor) hanesan organizasaun feto ida ne’ebe hahu sira nia atividade iha fulan Agostu 1975. Hanesan organizasaun feto ida husi partido Fretelin, OPMT hetan apoiante husi profesora iha Komite Edukasaun no Kultura. Comite Central Fretelin (CCF) mos fo fiar ba feto ida hanaran Rosa Bonaparte Soares/Muky atu bele lidera organizasaun ida ne’e. Iha deklarasaun harii OPMT iha Fulan-Setembru 1974, Rosa Muki esplika katak OPMT hanesan organizasaun massa Frente Revolusionaria ba Independensia Timor Leste ne’ebe hakiak posibilidades ba inan feto sira hola parte iha luta revolusaun nian.

Bainhira konflitu entre partidu mosu iha Fulan-Agustu 1975 no resulta ema barak sai vitima, feto sira iha OPMT halao nafatin sira nia programa hanesan loke crechee iha fatin konflitu hanesan iha Dili, Maubisse no Turiscai. Creche ida ne’e harii atu bele fo apoiu lojistiku, moral ba oan kiak sira, hanorin alfabetizasaun nomos tau matan ba area saude.

Iha loron 7 Fulan-Dezembru 1975, militar Indonesia halao invasaun ba Timor Leste liu husi tasi no lalehan no halao Timoroan sira barak mate nomos halai ba foho ou sai refujiadu iha Atambua no Australia. Iha loron ida ne’e, feto Timor nain tolu hanaran Isabel Bareto Lobato, Rosa Muky no Silvina Namuk asasinada iha Ponte Kais - Dili. Sira ho aten brani hasoru kolonialismu Indonesia no fakar sira nia ran atu bele salva povu Timor Leste. Sira hanesan ezemplu ida husi luta feto timor ba sira nia libertasaun.

Maibe antes ida ne’e akontese, iha fulan Novembru 1975, iha linha fronteira entre Timor Leste no Indonesia, ita nia feto luta nain sira ho laran brani tiru malu hasoru inimigu militar Indonesia no mate iha funu laran. Maria de Tapo, feto alfabetu ida husi Suku Tapo distritu Bobonaro hanesan inan no gerilleira ida ho laran brani kaer kilat hamutuk ho luta nain sira atu bele depende ita nia rai. Iha loron 3 fulan Novembro 1975, bainhira nia lori hahan ba ninia kaben Siga Mau ne’ebé halo vijilansia iha linha de fogo, inimigu indonesia sira attaka sira nia abrigu no halo nia kaben mate. Haree ida ne’e, Maria Tapo ho aten brani, kaer duni nia kaben ninia kilat hodi tiru hasoru inimigu no mate iha linha de fogu. Maria Tapo hanesan ezemplu ida kona-ba feto nia luta durante invasaun Indonesia.

Durante tempo resistensia, feto sira iha organizasaun OPMT luta nafatin atu bele apoia luta ba libertasaun. Sira apoia lojistika, edukasaun, alfabetizasaun, saude no harii creche. Durante tempo ida ne’e, feto Timor aprendre moris iha kolektiva ka groupu no toba la dukur, harii komisaun hanorin nian atu foti nafatin feto nia konsekuensia politika ne’ebe moris iha nakukun laran. Iha ai laran, feto maluk sira mos hetan posisaun hanesan mane sira atu bele diskusaun kona-ba politika, rona malu no reispeita ida-ida nia hanoin.

Durante tempu luta ba libertasaun, invazor Indonesia buka dalan oin –oin atu bele hatun moral resistensia armada inklui halo torturasaun no violensia seksual ba feto sira sai hanesan taktika ida. Maibe feto sira nunka hakru’uk ba inimigu maski invazor Indonesia buka nafatin estratejia foun atu bele elimina povo Timor liu husi programa Planeamenta Familiar no fo aimoruk ho doze boot ba labarik moras sira. Feto Timor kontinua nafatin sira nia luta atu bele liberta rai ida ne’e. Sira barak sai matadalan atu bele lori funu nain Falintil sira ba asalta postu militar Indonesia nian, fo informasaun ba ai-laran bainhira inimigu atu attaka Falintil, halao seguransa bainhira resistensia, halao enkontru segredu, subar funu nain sira, lori hahan, kura mora no kanek, no seluk seluk tan.

Iha fulan Julhu 1997, feto maluk ativista sira organiza a’an no hari organizasaun hanaran FOKUPERS (Forum Komunikasi Perempuan Timor Lorosae). Sira halao rehabilitasaun no fortifikasaun ba feto maluk vitima sira, halao advokasia kontra governu lokal no militar Indonesia maka viola feto nia dignidade no ninia direitu. Sira mos sai hanesan ponte informasaun atu mundu internasional bele rona feto timor nia terus. Iha tinan hanesan, Mana Maria Dias, feto Timor ida hari’i organizasaun ida hanaran PAS (Prontu atu Serbi) atu bele apoio kura luta nain sira ne’ebe moras no hetan tiru husi invazor sira.

Bainhira CNRM nakfila ba CNRT iha tinan 1998, iha Timor Leste mosu organizasaun OMT (organizasaun Mulher de Timor) ho nia misaun atu bele hatutan no haberan informasaun kona-ba violensia direitu umanus iha rai laran. Hare’e ba situsaun ne’ebe nakonu ho violensia, feto foin sae sira organiza a’an no hari Groupu Foin sai Timor Leste (GFFTL) iha Fulan Novembru 1998. Sira mos halao mini konferensia ida ho tema “Lalaok Feto Timor Lorosae” atu publiku bele rona saida maka inan feto sira hanoin kona-ba hahalok a’at militarismu Indoneisa sira.

Iha fulan Maio 1998, tamba demontrasaun maka’as husi estudante sira iha Indonesia, Suharto tenke tun husi nia kargo hanesan Presidente Indonesia no entrega poder ba BJ Habibie. Iha fulan Janeiru 1999, Presidente Habibie fo opsaun rua ba provinsia Timor-Timur (agora Timor Leste) atu bele desidi nia futuru, nafatin hamutuk ho Indoensia ka sai nasaun independensia. Maski povo Timor Leste hetan amiasa no violasaun husi groupu militia no militar Indonesia maibe iha loron konsulta popular 30 fulan Agostu, sira ho aten brani hakat ba fatin-fatin votasaun hodi fo sira nia vota ba futuru Timor Leste nian. Ikus, iha loron 4 Setembru 1999, Sekretaris Jeral Nasaun Unidos, Senhor Kofi Anan hato’o ba mundu tomak katak persentasaun 78,5 votus ba independensia. Resultadu Ida ne’e hamosu violasaun oin-oin iha Timor laran tomak no halo ema rihun ba rihun halai ba foho atu bele salva sira nia vida husi asaun violensia ne’ebe militia halo. Iha tempu ida ne’e, feto no labarik barak sai vitima, hetan violasaun seksual no mate iha fatin-fatin refujiadu hanesan Ingreja Suai no fatin- fatin seluk.

Bainhira Timor Leste tama ba periodu transizaun, feto Timor Leste mos tenke hahu moris husi zero. Kondisaun ida ne’e halo feto barak terus tamba sira lakon sira nia uma, lakon sira nia sasan no dalaruma sira lakon sira nia laen ka oan. Haree ba kondisaun ida ne’e, iha fulan Julhu 2000, feto Timor halibur fali malu hamutuk ema atus lima nulu hodi halao I Kongresu Nasional Feto Timor Leste nia. Iha kongresu ida ne’e, feto Timor Leste kolia kona-ba sira nia problema no desidi Plataforma Asaun Feto nian ba tinan 4. Plataforma ne’e hanesan matadalan ba asaun feto nian atu bele resolve sira nia problema. Iha I kongresu ida ne’e, feto Timor Leste hakotu lian ida deit hodi tau naran Rede Feto hanesan mahon ba organizasaun feto hotu-hotu iha Timor Leste. Mahon organzasaun hanaran Rede Feto kontinua nafatin luta ba igualdade.***

Continue Reading...
 

Site Info

All informations on this site is prepared by Information, Communication and Publication Office of Rede Feto for public access information.

Rede Feto Timor Leste

Secretariat of East Timor Women Network NGO FORUM / FONGTIL Kompleks, Caicoli Dili - Timor Leste Phone : +(670) 3317405 Email : redefeto@yahoo.com

REDE FETO TIMOR LESTE Copyright Free Blogger Template