Friday, October 30, 2009

Feto Mane Serbisu Hamutuk Ba Dezenvolvimentu Nasional

Dili - Timor Leste/31 Outobru 2009/Rede Feto Timor Leste

Loron 3 Novembru, hanesan loron ida importante ba feto Timor Leste tamba iha loron ida ne’e feto hatudu sira nia kbi’it atu bele lori responsibilidade ba depende nasaun hanesan mane funu nain sira. Iha loron ida ne’e, Saudoso Maria Tapo maski hanesan feto analfabetu ida ho aten brani tiru malu hasoru invazor Indonesia no ikus mate iha linha de fogo. Nia hanesan primeira figura exemplar hodi fo’an ba funu libertasaun nasional no fo influensa ba feto sira seluk atu funu nafatin no la rende ba inimigu sira. Iha tinan 1977 Diresaun Comite Central Fretelin (CCF) desidi loron 3 Novembru sai nudar Loron Nasional Feto nian.

Hafoin hetan independensia, iha fulan Marsu 2005, Parlamentu Nasional Timor Leste ofisialmente aprova Lei.17/I/3/2005 nudar Loron Nasional Feto nian ne’ebe rekomenda husi organizasaun feto OPMT liu husi Segundu Kongresu Nasional Feto Timor Leste iha fulan Junhu 2004 hodi rekonese no valoriza kontribuisaun feto Timor Leste iha luta ba ukun rasik-an.Komesa tinan 2005, feto Timor tomak halao komemorasaun liu husi atividade oin-oin.

Ba tinan 2009, Rede Feto hanesan organizasaun sumbrinha ba organizasaun feto 18 serbisu hamutuk ho Assesoria Para a Sosiedade Sivil halao sorumutu ho populasaun iha rural atu bele komemorasaun Loron Feto ida ne’e. Atividade ida ne’e konsentra iha Aldeia Mota Ikun, Suku Mota Ulun, Distritu Liquisa ho tema “Feto Mane Serbisu Hamutuk Ba dezenvolvimentu Nasional”. Iha loron diak ida ne’e, Rede Feto fo opurtunidade ba populasaun iha Aldeia Mota Ikun atu bele hato’o sira nia problema ba Ulun Boot nasaun nian atu sira bele tau matan ba kondisaun populasaun iha ne’eba. Aldeia Mota Ikun hanesan aldeia isoladu tebes iha Distritu Liquica tamba la iha asesu ba ne’e mos. Populasaun usa deit be’e masin hodi hemu, tein no haris no fo impaktu ba sira nia saude. Sira nia ekonomia mos depende deit ba atividade hanesan kehe fatuk, tein masin no buka ai maran hodi fa’an

Kondisaun iha Aldeia Mota Ikun hanesan ezemplu ida husi kondisaun moris feto iha area rural. Kondisaun ida ne’e hanesan problema feto Timor hotu-hotu tamba ne’e feto Timor Leste tenke luta nafatin hanesan uluk Saudoso Maria Tapo no feto maluk sira seluk hatudu mai ita. Tamba liu luta ida ne’e ita bele goza ita nia independensia. Agora feto Timor tenke kontinua nafatin sira nia luta. Liberta feto Timor husi problema saida deit maka sira infrenta iha sira nia moris, lori igualdade no liberta feto husi diskriminasaun nomos violensia hotu-hotu.

Agora, Mai ita uza loron konsagra ida ne’e atu bele refleta fila-fali luta feto nian iha tempu pasadu no uza ida ne’e sai hanesan ai-kla’ak ida atu bele halakon disigualdade no diskriminasaun iha ita nia moris. Mai ita hamutuk, feto ka mane partisipa atu bele kontribui diak liu-tan ba dezenvolvimentu nasional. Dala ida tan, Rede Feto hato’o parabens ba feto Timor Leste ba Komemorasaun Loron 3 Novembru ba Dala Lima.

A luta kontinua.***

Continue Reading...

LABELE FIAR RUMORIS FORMA COMISAUN INDEPENDENTI HODI HALAO INVESTIGASAUN CLEAN RELASIONA HO LIDERANSA VICE MINISTRA SAUDE NIAN

Dili-Timor Leste/ 31 Outobru 2009 /

Hakerek nain Mario de Araujo ( Fundador no board Asosiasaun Mane Kontra Violencia / AMKV)

Iha sema rua nee nia laran iha media eletronik no media cetak, nakonu ho protesta kontra vice ministra departamentu saude senhora Madalena Hanjam relasiona ho nia lideransa iha minesteru saude. Tuir hau nia obserbasaun iha media no rona hosi ibun ba ibun maisemenus Asosiasaun Impremeiru halo protesta ba isu 2 “ ida sira dehan katak senhora vice ministra hasae nia staff hosi servisu fatin, ida fali dehan senhora vice ministra duni Padre Monteiru nebe baixa iha Ospital Gidu Valadares.

Nutisia hirak nee los kalae?

Rumoris dehan senhora vice ministra duni Padre nee halo sidadaun sira hakfodak to balun dehan “se senhora vice ministra duni fali padre nee senhora vice la hatene governu AMP nia politika” balun dehan “sai lideransa nee nia konsekwensi mak hanesan nee ona” balun dehan “senhora vice la duni tok padre ida, mais iha tempu neba senhora vice ministra buka duni fatin ba sekretariu Estadu Promosaun Igualdade nebe hetan aksidente iha Viqueque par hodi deskansa atu halao taratamentu ba sekretariu stadu nia saude. iha tempu hanesan Padre Monteiru mos baixa iha salao VIP. Senhora vice husu deit, sese deit maka baisa iha salao VIP nee, iha staff ospital balun dehan salao VIP nakonu enatun senhora vice lao dadaun hodi buka fatin seluk, senhora vice ministra rasik la hare padre Monteiru ida”

Iha parte seluk hau rona mos katak “ sira nebe maka halo statmen hirak nee balun iha sentimentu personal ho vice ministra, no balun dehan karik dendam masa lalu karik, balun tan dehan kal entre sira nebe halao statmen nee pasti balun atu candidatu an fali ba vice ministra karik, tan balun hare iha televisaun, sira nebe maka halao statmen nee mesak mane deit sira dehan “ biasalah mane sira hakarak sira mak domina iha posisaun boot iha Timor laran nee nemak mane hirak nee protesta makaslos” balun dehan ita ema sempre buka hare mak ema nia salah deit la husu durante tinan rua nia laran nee vice ministra halo saida maka suksesu iha ministeru saude nia laran, hau fiar vice ministra fo kontribuisaun nebe positive ba ministeru saude karik”

Dala barak ita rona deit rumoris mos ita fiar ona, ita la ba husu no buka tuir atu hatene klean liu konaba rumoris nee, realidade hatudu rona deit rumoris dehan Sunami sae ema halae sae foho hotu, karik ida nee mak akontese ba iha senhora vice ministra Madalena Hanjam.

Bainhira hau rona rumoris hirak nee hau mos visita ba too ministeru saude hodi husu informasaun balun konaba los ka senhora vice hasae staff iha ministeru laran, mais realidade iha neba senhora vice la hasai staff ida, mais muda fatin no posisaun nee akonetese duni.

Relasiona ho estatmentu hirak nee, senhor Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmao mos fo nia intervensaun politika iha media hotu katak “ hau seidauk bele hasai hau nia membru gobernu nee, hau sei hein ministru mai mak ami tur hamutuk hodi responde ba protesta hirak nee”

Perspektiva diferente hosi ema idak-idak nee normal, mais buat balun la normal ne mak hanesan membru Asosiasaun balun dehan “ diak liu senhora vice ministra resigna an deit ona” statmen ida nee hanesan urgenti liu tan seidauk iha komisaun independenti ida maka halao imvsetigasaun konaba rumorisne, no laiha vitima ida mak hato keixa ba iha tribunal, PDHJ no mos departamentu Inspektora Jeral. Diak liu forma komisaun independenti rumah nebe representa orgaun hosi Gobernu, PDHJ,Parlamentu, Igreija no NGO hodi halo investigasaun ba rumoris hirak nee.

Ita hotu hakarak para ita nia lideransa hotu iha Timor Laran nee liu-liu sira nebe maka tur iha gobernu atu hatudu lideransa nebe maka diak, hanesan hakbit sira nebe maka inkapasidade, tau intrese publiku nian iha oin no individu nian iha kotuk, respeitu ema nia dignidade , halakon korupsaun, kolusaun no nepotismu iha instituisaun hotu.***

Continue Reading...

Thursday, October 29, 2009

LORON FETO TIMOR LESTE, 3 NOVEMBRU 2009

Dili-Timor Leste/ Rede Feto Timor Leste

Luta ba Libertasaun Nasional Timor-Leste hahú kedas husi tempo Avo no Beiala sira. Iha luta naruk ida ne’e, povo Timor-Leste tenke moris iha violensia nia laran, fakar ran ba funu sira halo kontra inimigu sira no lakon sira nia vida. Ikus mai, ita hetan ita nia liberdade no moris hanesan nasaun ida iha mundu ida ne’e.

Bainhira luta ba libertasaun nasional organiza, timor oan rihun ba rihun partisipa iha movimentu oin-oin inklui liuhusi frente armada Falintil. Sira fo sira nia vida tomak atu bele liberta sira nia rai husi invazor Indonesia maski sira hatene sira iha limitasaun. Maski papel feto iha luta libertasaun ladun ita haree no dalabarak ita haluha maibe feto sira mos fo konribuisaun maka’as iha parte tolu mak hanesan Frente Armada, Frente Clandestina no Frente Diplomátika. Iha Frente Armadas, feto maluk sira ho laran brani mos involve iha funu laran, kaer kilat hamutuk ho mane funu nain sira. Hanesan funu nain sira mos brani mate ba depende sira nia rai hanesan Saudosa Maria Tapo husi Suku Tapo-Distritu Bobonaro. Maski nia feto analfabeta ida nia la tauk hasoru inimigu Indonesia, entrega nia vida iha linha fronteira.

Loron 3 Novembru, hanesan loron ida importante ba feto maluk sira tamba iha loron ida ne’e hatudu feto mos iha kbi’it atu bele lori responsibilidade ba depende nasaun Timor Leste, kaer kilat no tiru malu hanesan mane funu nain sira. Saudoso Maria Tapo maski hanesan feto analfabetu ho aten brani tiru malu hasoru invazor Indonesia no mate iha linha de fogo. Nia hanesan primeira figura exemplar hodi fo’an ba funu libertasaun nasional no fo influensa ba feto sira seluk atu funu nafatin no la rende ba inimigu. Ba akontesementu historiku ida ne’e iha tinan 1977 Diresaun CCF desidi loron 3 Novembru sai nudar Loron Nasional Feto Timor Leste.

Hafoin liberta tiha, iha fulan Marsu 2005, Parlamentu Nasional ofisialmente aprova Lei.17/I/3/2005 nudar Loron Nasional Feto Timor Leste nebe rekomenda husi OPMT liu husi Segundu Kongresu Nasional Feto TL iha fulan Junhu 2004 ba estadu Timor Leste hodi rekonese no valoriza kontribuisaun feto TL iha luta ba ukun rasik an.

Ohin, hanesan tempo resistensia, feto barak involve iha dezenvolvimentu nasaun ida ne’e iha area oin-oin. Feto involve maka’as iha area politiku hodi bele halo mudansa ba feto nia kondisaun liu desisaun politika nian. Feto barak mos tama ona iha estrutra partido politiku nian no bainhira sira eleitu nudar deputada, feto sira bele hola desisaun politika liu husi Parlamentu Nasional liu-liu ba interese feto nian. Iha Governo Timor Leste rasik, feto barak mos involve iha parte hotu hotu husi posisaun nivel kraik too posisaun nivel a’as hanesan Ministra. Iha parte ekonomia, feto empresaria sira mos hatudu sira nia kbi’it atu bele maneja setor ekonomiku no sai empresaria diak ida. Feto mos iha kbi’it atu bele partisipa ba depende nasaun ida ne’e liu husi instituisaun FFDTL no PNTL. Husi feto hirak ne’e hatudu mai ita feto nia kapasidade forte la halimar atu bele halao programa no desizaun ba interese nasional nian. Sira nia kbi’it la lakon husi mane sira.

Maski situasaun agora diferensa ho situasaun iha tempo portuegues ou tempo resistensia maibe feto nia misaun atu bele luta ba sira nia direitu kontinua nafatin. Uluk, sei feto iha kbi’it atu kaer kilat hasoru inimigu sira, agora mos feto ho laran brani hasoru no resolve feto maluk sira nia problema. Maski atu bele hetan igualdade prezisa tinan naruk maibe sira komesa hakat ona iha setor oin-oin. Agora feto barak bele hetan eskola, feto barak bele hetan saude diak no gratuitu, feto barak mos bele hola parte ba halo desisaun nasaun nian, feto barak bele serbisu iha setor oin-oin no mudansa seluk ne’ebe sai realidade ona. Iha era dezenvolvimentu ida ne’e, feto ho ativa partisipa maka’as atu bele lori nasaun Timor Leste ba oin. Lori nasaun ida ne’e hakat husi diskriminasaun oin-oin no kiak. Hakat ba kondisaun ne’ebe komunidade Timor Leste bele moris diak no livre husi diskriminasaun.

Dala ida tan, loron 3 Novembru hanesan loron importante mai ita tamba iha loron ida ne’e feto hatudu sira nia laran brani atu bele depende nasaun Timor Leste husi inimigu Indonesia. Luta feto ida ne’e tenke tau iha fatin a’as liu iha feto nia historia tamba liu luta ida ne’e ita bele goza ita nia liberdade no independensia. Agora Ita feto Timor Leste tenke kontinua nafatin sira nia luta no liberta feto Timor husi problema saida deit maka sira sente iha sira nia moris, lori igualdade iha sira nia moris no no liberta feto husi diskriminasaun no violensia.

Agora, ita tenke fo liman ba malu, avansa ba oin no kontinua hakat atu luta ba problema feto nian. Mai ita uza loron konsagra ida ne’e atu bele refleta luta feto nian iha tempu pasadu no uza ida ne’e sai hanesan ai-kla’ak ida atu bele komesa hakat fila fali luta ba direitu feto nian. Mudansa agora ou nunka mais.

A luta kontinua.***

Continue Reading...

KOMEMORASAUN LORON FETO TIMOR LESTE

Dili - Timor Leste/Rede Feto Timor Leste

Tinan-tinan, Rede feto nudar organizasaun sumbrinha ba organizasaun feto Timor Leste hotu organisa atividade oin-oin atu bele halo selebrasaun ba loron istoriku ida ne’e. Komemorasaun ba dala uluk Loron Nasional Feto Timor Leste iha tinan 2005 depois Parlamentu Nasional ofisialmente aprova Lei.17/I/3/2005 halo ho atividade oin-oin hanesan refleksaun, talkshow, palko muzika no produsaun bulettim. Tinan-tinan, komemorasaun ba loron ida ne’e sai ajenda espesial ba organizasaun feto nian.

Komemorasaun Loron Feto Nasional 2007

Rede Feto hanesan salurik ba 18 organizasaun feto hari komisaun organizadora ida atu bele komemora loron ida ne’e. Iha nivel national, Rede Feto halao workshop ida ho topiku “Haberan Feto Nia Direitus Liu Husi Politika Legislasaun. Workshop ida ne’e halao iha dia 3 Novembru 2007, iha Salaun Memorial Hall - Farol. Maski monu iha loron feriadu, atividade ida ne’e hetan partisipasaun makaas husi governu, ONG no feto maluk sira husi distritu. Partisipa mos membru Parlamento National, Ministru Ekonomia no Dezenvolvimento, Ministru Edukasaun, Ministra Solidaridade Social, Vice Minitra Saude no Adjunto Provedor Direitus Umanus.

Iha loron ida ne’e Rede Feto fo oportunidade ba feto maluk sira atu bele hato’o sira nia problema ba orgaun governu sira. Diskusaun interativu ne’e mos hanesan parte ida atu bele rezolve ba problema feto maluk sira liu-liu husi area rurais atu bele haberan feto nia direitu iha Timor Leste. Partisipante sira satisfeitu ho workshop ida ne’e tamba sira bele hetan informasaun direita husi orgaun governu nebe sai orador iha workshop ida ne’e. Hatan ba problema feto maluk sira enfrenta hanesan dalan, sasan la folin mo seluk tan, governu promete atu buka solusaun ba resolve problema iha base liu plano estrategia ba tinan lima. Iha programa ida ne’e mos hatudu kona ba musika no teatro.

Iha 2 Novembru 2007 kalan, Rede Feto mos halao debate interativu ida liu husi programa TVTL nian. ho topiku “Haberan Feto Nia Direitu liu Politika Legislasaun”. Ba debate ida ne’e, Rede Feto konvida Vice Presidente PN Nasional, Maria Paixao no Direitora Executiva Rede Feto, Ubalda Alves hanesan orador. Durante oras ida, Maria Paixao hanesan mos Presidente Grupu Feto Parlamentu esplika kona ba situasaun feto Timor Leste nebe inferenta problema barak iha moris lor-loron relasaun ho sistema patriakal iha Timor Leste no saida mak Parlamentu atu bele haberan direitu feto nian liu legislativa.Dialogo ne’e mos hetan pergunta barak husi telespektadores liu-liu mane sira relasaun ho problema kultura no uma laran.

Iha Maliana, Rede Feto hamutuk Caucus Feto iha Politika distribui 2000 pamfletu kona ba historia Maria Tapo ba estudante no komunidade iha neba. Objectivu husi distribuisaun pamfletu ne’e para sira la bele haluha ho luta nebe feto maluk sira husi Tapo.

Komemorasaun Loron Feto Timor Leste 2008

Komemorasaun loron istoriku feto nian iha tinan 2008 selebra ho atividade hanesan workshop, entrega Plataforma Asaun husi III Kongresu Nasional feto Timor Leste nian, tau aifunan nomos talkshow iha TVTL. Rede Feto hanesan sumbrinha ba organizasaun feto fo loron ida ne’e ba halao seremonia entrega Plataforma de Asaun feto Timor Leste nian ba IV Governo Konstitusional. Seremonia ida ne’e hetan partispasaun husi feto deputada sira, membru governo, sosiedade sivil nomos membru organizasaun Rede Feto nian.

Durante seremonia ida ne’e. Senhora Maria Dias nudar Presidente Board Rede Feto hateten katak maski Rede Feto iha momentu ne’eba ho kapasidade minimum no hetan ajuda husi asesora internasional maibe bele halo remata Plataforma de Asaun ida nee.

“Ida nee fo esperansa mai ami. Ami iha momentu nee maski ami nia kapasidade minimum maibe hetan ajuda husi asesora internasional balu too ami bele halo remata ami nia Plataforma de Asaun ida nee. Iha Plataforma ida nee ami desidi area 7, iha nee priodade nebe atu haree, ami foti ezemplu hanesan justisa ninian, ministriu solidaridade ida nee uluk hanesan asesora ba promousaun igualdade halo ona draft ida kona ba lei violensia domestika diskuti hamutuk ho sosiedade sivil liuliu organizasaun feto sira maibe too agora lei ne’e seidauk aprova, ida nee obstaklu boot ida maka oinsa atu bele resolve” hateten Maria Dias.

Plataforma de Asaun husi III Kongresu Feto Timor Leste entrega formalmente ba Vise Premeiru Ministru Jose Luis Guterres, SEPI Alfredo Pires nomos Representantes UNMIT .

Durante nia deskursu, Vise Primeiru Ministru Jose Luis Guterres hateten katak dokumetus POA ne’ebe integra iha seremonia ida ne’e, governu sei fo atensaun rona feto sira nia lian, Konselhu Ministru, SEPI sei halo buat hotu para proteje direitu feto nian.***

Continue Reading...

ISTORIA LUTA FETO TIMOR LESTE BA IGUALDADE

Dili-Timor Leste/Rede Feto Timor Leste

Feto Timor Leste nia luta hahu kedas husi Avo no Beiala sira. Iha tempu kolonialismu Portuges ukun Timor, estatutu feto nian sei tuir ema matenek-nain sira hanoin henesan filozofu boot Aristoteles nia konseitu katak feto la bele hanesan mane ida.

Maski iha tempu ne’eba, liurai feto barak ukun Portugal maibe ne’e la hatudu katak estatuto feto nia sai diak, sira kondisaun kontinua nafatin mos hetan diskriminasaun. Feto sira eskola too deit kuarta klasse ka segunda klasse deit tamba hetan bandu husi inan aman sira ho hanoin katak feto nia estatutu tenke serbisu iha uma nian, tenke suku, hadia uma laran, tein no tenke simu bainaka. Violasaun hasoru feto ne’ebe akontese iha uma laran mos la hato’o ba publiku tamba tauk hamoe ka hatun imajem familia nian. La iha organizasaun feto kolia kona-ba feto nia direitu iha tempu ne’eba.

Depois Revolusaun dos Cravos iha loron 25 fulan Abril 1974, governo foun iha Portugal fo liberdade ba Timor Leste atu desidi sira nia futuru. Komesa loron ida ne’e partidu politiku komesa organiza fali sira nia organizasaun. Feto estudantes sira mos komesa hahu sira nia kampanha kona-ba direitu feto nian liu-liu oinsa defende groupu vuneravel no marjinalizada liu husi organizasaun Uniaun Nasional Estudantes Timores (UNETIM). Sira hakbesik a’an ba inan feto sira atu bele fo esklaresementu kona-ba oinsa feto nia knaar iha familia, komunidade no sosiedade. Liu husi movimentu ne’e, feto sira hetan kbiit atu bele hahu partisipa iha politika.

Partidu Politiku rasik loke sira nia odomatan atu feto sira bele involve no organiza sira nia atividade. Organizasaun OPMT (Organizasaun Popular das Mulheres de Timor) hanesan organizasaun feto ida ne’ebe hahu sira nia atividade iha fulan Agostu 1975. Hanesan organizasaun feto ida husi partido Fretelin, OPMT hetan apoiante husi profesora iha Komite Edukasaun no Kultura. Comite Central Fretelin (CCF) mos fo fiar ba feto ida hanaran Rosa Bonaparte Soares/Muky atu bele lidera organizasaun ida ne’e. Iha deklarasaun harii OPMT iha Fulan-Setembru 1974, Rosa Muki esplika katak OPMT hanesan organizasaun massa Frente Revolusionaria ba Independensia Timor Leste ne’ebe hakiak posibilidades ba inan feto sira hola parte iha luta revolusaun nian.

Bainhira konflitu entre partidu mosu iha Fulan-Agustu 1975 no resulta ema barak sai vitima, feto sira iha OPMT halao nafatin sira nia programa hanesan loke crechee iha fatin konflitu hanesan iha Dili, Maubisse no Turiscai. Creche ida ne’e harii atu bele fo apoiu lojistiku, moral ba oan kiak sira, hanorin alfabetizasaun nomos tau matan ba area saude.

Iha loron 7 Fulan-Dezembru 1975, militar Indonesia halao invasaun ba Timor Leste liu husi tasi no lalehan no halao Timoroan sira barak mate nomos halai ba foho ou sai refujiadu iha Atambua no Australia. Iha loron ida ne’e, feto Timor nain tolu hanaran Isabel Bareto Lobato, Rosa Muky no Silvina Namuk asasinada iha Ponte Kais - Dili. Sira ho aten brani hasoru kolonialismu Indonesia no fakar sira nia ran atu bele salva povu Timor Leste. Sira hanesan ezemplu ida husi luta feto timor ba sira nia libertasaun.

Maibe antes ida ne’e akontese, iha fulan Novembru 1975, iha linha fronteira entre Timor Leste no Indonesia, ita nia feto luta nain sira ho laran brani tiru malu hasoru inimigu militar Indonesia no mate iha funu laran. Maria de Tapo, feto alfabetu ida husi Suku Tapo distritu Bobonaro hanesan inan no gerilleira ida ho laran brani kaer kilat hamutuk ho luta nain sira atu bele depende ita nia rai. Iha loron 3 fulan Novembro 1975, bainhira nia lori hahan ba ninia kaben Siga Mau ne’ebé halo vijilansia iha linha de fogo, inimigu indonesia sira attaka sira nia abrigu no halo nia kaben mate. Haree ida ne’e, Maria Tapo ho aten brani, kaer duni nia kaben ninia kilat hodi tiru hasoru inimigu no mate iha linha de fogu. Maria Tapo hanesan ezemplu ida kona-ba feto nia luta durante invasaun Indonesia.

Durante tempo resistensia, feto sira iha organizasaun OPMT luta nafatin atu bele apoia luta ba libertasaun. Sira apoia lojistika, edukasaun, alfabetizasaun, saude no harii creche. Durante tempo ida ne’e, feto Timor aprendre moris iha kolektiva ka groupu no toba la dukur, harii komisaun hanorin nian atu foti nafatin feto nia konsekuensia politika ne’ebe moris iha nakukun laran. Iha ai laran, feto maluk sira mos hetan posisaun hanesan mane sira atu bele diskusaun kona-ba politika, rona malu no reispeita ida-ida nia hanoin.

Durante tempu luta ba libertasaun, invazor Indonesia buka dalan oin –oin atu bele hatun moral resistensia armada inklui halo torturasaun no violensia seksual ba feto sira sai hanesan taktika ida. Maibe feto sira nunka hakru’uk ba inimigu maski invazor Indonesia buka nafatin estratejia foun atu bele elimina povo Timor liu husi programa Planeamenta Familiar no fo aimoruk ho doze boot ba labarik moras sira. Feto Timor kontinua nafatin sira nia luta atu bele liberta rai ida ne’e. Sira barak sai matadalan atu bele lori funu nain Falintil sira ba asalta postu militar Indonesia nian, fo informasaun ba ai-laran bainhira inimigu atu attaka Falintil, halao seguransa bainhira resistensia, halao enkontru segredu, subar funu nain sira, lori hahan, kura mora no kanek, no seluk seluk tan.

Iha fulan Julhu 1997, feto maluk ativista sira organiza a’an no hari organizasaun hanaran FOKUPERS (Forum Komunikasi Perempuan Timor Lorosae). Sira halao rehabilitasaun no fortifikasaun ba feto maluk vitima sira, halao advokasia kontra governu lokal no militar Indonesia maka viola feto nia dignidade no ninia direitu. Sira mos sai hanesan ponte informasaun atu mundu internasional bele rona feto timor nia terus. Iha tinan hanesan, Mana Maria Dias, feto Timor ida hari’i organizasaun ida hanaran PAS (Prontu atu Serbi) atu bele apoio kura luta nain sira ne’ebe moras no hetan tiru husi invazor sira.

Bainhira CNRM nakfila ba CNRT iha tinan 1998, iha Timor Leste mosu organizasaun OMT (organizasaun Mulher de Timor) ho nia misaun atu bele hatutan no haberan informasaun kona-ba violensia direitu umanus iha rai laran. Hare’e ba situsaun ne’ebe nakonu ho violensia, feto foin sae sira organiza a’an no hari Groupu Foin sai Timor Leste (GFFTL) iha Fulan Novembru 1998. Sira mos halao mini konferensia ida ho tema “Lalaok Feto Timor Lorosae” atu publiku bele rona saida maka inan feto sira hanoin kona-ba hahalok a’at militarismu Indoneisa sira.

Iha fulan Maio 1998, tamba demontrasaun maka’as husi estudante sira iha Indonesia, Suharto tenke tun husi nia kargo hanesan Presidente Indonesia no entrega poder ba BJ Habibie. Iha fulan Janeiru 1999, Presidente Habibie fo opsaun rua ba provinsia Timor-Timur (agora Timor Leste) atu bele desidi nia futuru, nafatin hamutuk ho Indoensia ka sai nasaun independensia. Maski povo Timor Leste hetan amiasa no violasaun husi groupu militia no militar Indonesia maibe iha loron konsulta popular 30 fulan Agostu, sira ho aten brani hakat ba fatin-fatin votasaun hodi fo sira nia vota ba futuru Timor Leste nian. Ikus, iha loron 4 Setembru 1999, Sekretaris Jeral Nasaun Unidos, Senhor Kofi Anan hato’o ba mundu tomak katak persentasaun 78,5 votus ba independensia. Resultadu Ida ne’e hamosu violasaun oin-oin iha Timor laran tomak no halo ema rihun ba rihun halai ba foho atu bele salva sira nia vida husi asaun violensia ne’ebe militia halo. Iha tempu ida ne’e, feto no labarik barak sai vitima, hetan violasaun seksual no mate iha fatin-fatin refujiadu hanesan Ingreja Suai no fatin- fatin seluk.

Bainhira Timor Leste tama ba periodu transizaun, feto Timor Leste mos tenke hahu moris husi zero. Kondisaun ida ne’e halo feto barak terus tamba sira lakon sira nia uma, lakon sira nia sasan no dalaruma sira lakon sira nia laen ka oan. Haree ba kondisaun ida ne’e, iha fulan Julhu 2000, feto Timor halibur fali malu hamutuk ema atus lima nulu hodi halao I Kongresu Nasional Feto Timor Leste nia. Iha kongresu ida ne’e, feto Timor Leste kolia kona-ba sira nia problema no desidi Plataforma Asaun Feto nian ba tinan 4. Plataforma ne’e hanesan matadalan ba asaun feto nian atu bele resolve sira nia problema. Iha I kongresu ida ne’e, feto Timor Leste hakotu lian ida deit hodi tau naran Rede Feto hanesan mahon ba organizasaun feto hotu-hotu iha Timor Leste. Mahon organzasaun hanaran Rede Feto kontinua nafatin luta ba igualdade.***

Continue Reading...

ISTORIA SAUDOSO MARIA DE TAPO,

Dili-Timor Leste/Rede Feto Timor Leste

Saudoso Maria Tapo, feto ida mai husi suco Tapo, sub distrito Bobonaro, distrito Bobonaro involve iha asaun kontra infiltrasuan militarismu indonesia iha linha fontira antes Indonesia halao invasaun iha loron 7 Desembru 1975. Hanesan feto analfabeta ida, Maria Tapo la tauk sai funu nain/guerrilheira ida bainhira nia haree militarismu Indonesia komesa tama ba linha fronteira Timor Leste nian.

Iha loron 3 fulan Novembro 1975, Maria Tapo lori hahan ba ninia kaben Siga Mau ne’ebé halo vijilansia iha linha de fogo, iha abrigu. Bainhira nia kaben han hela iha abrigo laran, teki-teki inimigu sira avansa hodi tiru malu ho ita nia guerrilheiro Falintil sira. Maria Tapo nia kaben Siga Mau mos mate. Haree ida ne’e, Maria Tapo ho aten brani, kaer duni nia kaben ninia kilat hodi tiru hasoru inimigu, nune’e mos inimigu tiru maka’as teb-tebes hodi kona nia no halo nia mate kedas iha linha de fogo.

Hafoin nia mate, ninia feto maluk sira seluk ne’ebe lao hamutuk haruka kedas lia menon ida ba Komite Central Fretilin dehan hanesan ne’e “Ami feto Tapo sei la rende, ami sei funu too ami nia ran turuk ikus liu nian”. Ikus mai iha tinan 1977, Direcção Comité Central Fretilin promove loron tolu (3) fulan Novembro hanesan loron nacional ba feto TL. Hahú hosi tinan ida ne’e, Organizasaun Popular Mulher de Timor (OPMT) komemora kedas ona loron 3 Novembru ne’e iha tempu rezistensia no mos iha klandestinidade nia laran hanesan loron nacional feto nian hodi fo honra no glória ba heroínas hotu-hotu Timor Leste nian.***

Continue Reading...

Tuesday, October 13, 2009

HALAKON DISKRIMINASAUN KONTRA FETO SIRA IHA AREA RURAL

Dili, 15 Outobru 2009/ Loron Internasional Feto Rural/ REDE FETO TIMOR LESTE

Rede Feto Timor Leste hakarak hato’o parabens ba feto maluk ne’ebe moris iha area rurais tamba iha loron 15 Fulan-Outobru 2009 selebra Loron Internasional Feto Rural. Iha loron ida ne’e, mundu tomak halao refleksaun ba kondisaun feto rurais nian ne’ebe infrenta obstaklu bar-barak. Too ohin loron, feto barak iha area rural hetan limitasaun atu bele uza sira nia direitu iha area saude no edukasaun. Feto barak sei hasoru problema saude reproduktiva no numeru mortalidade ne’ebe a’as. Sira mos dalaruma susar atu lori sira nia produtu ba mercado impaktu husi estrada ne’ebe ladiak. Laos ida ne’e deit, be’e mos, elektrisidade no limitasaun informasaun mos sai problema importante ne’ebe tenke resolve lalais .

Maski sira infrenta obstaklu barak maibe sira fo ona kontribuisaun maka’as ba ita nia dezenvolvimentu liu-liu iha setor agrikultura no ekonomia rural. Maizemenus numeru feto besik milaun 428 serbisu iha setor agrikultura atu bele produz hahan ba sosiedade. Maski sira serbisu iha setor ida ne’e maibe sira sei halao nafatin sira nia funsaun atu tau matan ba sira nia oan no familia.

Feto iha area rural mos hetan impaktu maka’s husi mudansa iklimatika tamba isue global ida fo impaktu sira susar atu bele hetan be’e nomos ai sunu ba sira na familia. Sira tenke lao dook no husik sira nia eskola no serbisu agrikultura. Posisaun ida ne’e halo sira hetan risku husi hahalok violensia baseia ba jeneru.

Atu bele proteze feto iha area rurais, Nasaun Unidas halao ona Konferensia Mundial ba Feto ba Dala Ha’at iha tinan 1995 nomos Konferensia Milenium iha tinan 2000. Sira mos aprova Konvesaun Halakon Diskriminasaun Hotu-Hotu kontra Feto (CEDAW) hanesan instrumental direitu Umanus ida. Artigu 14 husi konvensaun ida ne’e hateten katak nasaun ne’ebe ratifika konvensaun ida ne’e iha responsibilidade atu bele halakon diskriminasaun kontra feto sira iha area rural nomos hola medidas lolos atu garantia aplikasaun lei husi konvensaun ida ne’e, ba feto sira iha area rural.

Baseia Relatorio Alternativa ba Konvensaun CEDAW ne’ebe sosiedade sivil Timor Leste hato’o ba Komite CEDAW hateten katak feto Timor Leste ladun hetan oportunidade hanesan ho mane sira iha asesu ba area edukasaun, assistensia saude nomos asesu ba justisa formal. Relatorio ida ne’e mos esplika katak feto agrikultor susar atu faan sira nia produtu lokal iha merkadu sidade tamba menus sosa nain nomos barak la hetan asesu ba transporte atu lori sasan ba merkadu sidade, fatin area rural barak laiha estrada ka estrada a’at no laiha transporte publiku.

Klaru ba ita, problema ne’ebe feto iha area rurais hasoru sai mos hanesan feto hotu-hotu nia problema ne’ebe tenke resolve lalais. Durante Kongresu Feto Timor Leste ba dala III tinan 2008, feto husi distritu akumula sira nia problema no halao sira plano de asaun ida atu bele lori feto nia kondisaun tuir feto nia hakarak. Plataforma ida kompostu husi area 7 hanesan area politika, justisa, saude, kultura, edukasaun, ekonomia nomos media komunikasaun no transporte. Platafoma feto nian ida ne’e mos prezisa atensaun maka’as husi parte hotu-hotu. Bainhira ita la fo atensaun maka bele hamosu diskriminasaun iha area oin-oin, husi asesu edukasaun no saude, asesu ba kontrola rai, opurtunidade ba serbisu, ekonomia familia nian nomos partisipasaun iha publiku.

Eleisaun Lideransa Komunitaria ne’ebe foin remata mos sai hanesan dalan demokrasia ida atu bele hili lideransa komunitaria hanesan Xefe Suku, Xefe Aldeia nomos Konselhu Suku. Maske husi resultadu provisoriu hatudu katak kandidata feto nain 11 maka eleitu sai xefe suku maibe faktus ida ne’e hatudu mai ita katak kapasidade feto nian iha area politika komesa aumenta. Husi eleisaun ida ne’e mos, feto hamutuk ho total 1326 sei sei tuur iha Konselhu Suku atu fo ideas ba dezisaun suku nian liu-liu atu bele resolve problema feto ninian. Husi numeru hirak ne’e, ita espera katak sira bele luta nafatin ba depende intereste feto ninian atu bele lori dezenvolvimentu beseia ba igualdade jeneru.

Dala ida tan, ita hotu espera katak, komemorasaun Loron Internasional Feto Rural 2009 bele lori mudansa signifikan ba kondisaun feto sira iha area rurais no fo opurtunidade diak-liutan ba feto sira bele goza sira direitu.

A luta kontinua

Obrigada

Continue Reading...
 

Site Info

All informations on this site is prepared by Information, Communication and Publication Office of Rede Feto for public access information.

Rede Feto Timor Leste

Secretariat of East Timor Women Network NGO FORUM / FONGTIL Kompleks, Caicoli Dili - Timor Leste Phone : +(670) 3317405 Email : redefeto@yahoo.com

REDE FETO TIMOR LESTE Copyright Free Blogger Template